201105.30
Off
0

30.05. Porezne i druge olakšice i poticaji za ulagatelje

Trgovačka društva u Republici Hrvatskoj obvezna su plaćati porez na dobit po godišnjoj stopi od 20 %. Međutim ulagatelji, ovisno o visini ulaganja, ostvaruju određene porezne povlastice.

Porezne povlastice

Za ulaganja do 1,5 milijuna eura– porez na dobit =10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja

Za ulaganja od 1,5 do 4 milijuna eura– porez na dobit =7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja.

Za ulaganja od 4 do 8 milijuna eura– porez na dobit = 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja.

Za ulaganja preko 8 milijuna eura– porez na dobit= 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja.

Ako nositelj poticajnih mjera ne ispuni uvjet otvaranja novih radnih mjesta ili smanji broj novih radnih mjesta prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koja su odobrena uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.
Minimalno razdoblje trajanja nositelja poticajnih mjera, odnosno očuvanja predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem iznosi 5 godina, ali ne kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.

Potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem

Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u županijama Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 10% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1.500 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u županijama Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 15% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 2.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u županijama Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 20% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Projekti ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa

Velikim projektom ulaganja, odnosno projektom ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa smatraju se projekti ulaganja koji predstavljaju veliku gospodarsku aktivnost, kao što je izgrad­nja nove tvornice ili industrijskog postrojenja, pokretanje nove gospodarske djelatnosti, kao i razvoj novih tehnologija, te kojima vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera iznosi u protuvrijednosti kuna najmanje 15 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.


Maksimalni intenziteti ukupne potpore za velike projekte ulaganja, ovisno o visini ulaganja iznose:
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 50 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 100% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 50 do 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 50% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna iznad 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 34% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora.

Odobrenje i nadzor

Pravne osobe koje namjeravaju koristiti poticajne mjere podnose prijavu Ministarstvu i to prije početka ulaganja za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno prijavu za korištenje poticajnih mjera. Na temelju podnesene prijave Ministarstvo će izdati potvrdu najkasnije u roku od 60 dana od primitka prijave. Nositelji poticajnih mjera, dužni su tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera podnositi godišnje pisano izvješće o korištenju poticajnih mjera, Ministarstvu i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, koje podnose se uz prijavu poreza na dobit.

Područja posebne državne skrbi

Prava ostvaruju pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine:

Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac;Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton; Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić; Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot; Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac; Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš; Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci; Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.

Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,
2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,
3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.

Smatra se da obveznik poreza zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi:

– ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine,
– od 2017. godine plaća u visini propisane porezne stope,

2. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine područja posebne državne skrbi:

– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope,

3. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području treće skupine područja posebne državne skrbi:

– 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope.

Smatra se da obveznik poreza zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

U postupcima koji se vode po Zakonu o područjima posebne državne skrbi korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

Brdsko-planinska područja

Status brdsko-planinskog područja imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave:

– gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac,

– općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreć, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Smatra se da obveznik poreza zapošljava zaposlenika na neodređeno vrijeme ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom području, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit od 2011. godine u visini propisane važeće porezne stope.

Otoci

Djelatnosti koje Nacionalni program razvitka otoka, Državni programi razvitka otoka i Programi održivog razvitka otoka i otočnih skupina određuju kao djelatnosti koje čine otočni razvoj održivim, podupire država, a između ostalih su upotreba visokih tehnologija (posebno visokih tehnologija održive energetike); korištenje obnovljivih izvora energije, osim građevina za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak putem svojih programa kreditiranja potiče ulaganja fizičkih, fizičkih osoba-obrtnika i pravnih osoba koje na otocima započinju ili proširuju gore navedene djelatnosti .

Fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na otocima i koje svoju djelatnost obavljaju na otocima mogu ostvariti pravo na državnu potporu male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta.

– PDF –