201410.01
Off
0

INSTITUT SKRBNIŠTVA U RH

U Republici Hrvatskoj institut skrbništva uređen je Obiteljskim zakonom, koji ga definira kao oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese. Štićenici- osobe pod skrbništvom mogu dakle biti maloljetne i punoljetne osobe.

Maloljetnim osobama skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb, dok se punoljetnim osobama osigurava zaštita osobnosti zbrinjavanjem, liječenjem i osposobljavanjem za život i rad, te zaštita imovinskih prava i interesa.

Osobe u čijoj su nadležnosti poslovi skrbništva jesu prema Obiteljskom zakonu centar za socijalnu skrb (koji u RH djeluje u okviru Ministarstva socijalne politike i mladih), skrbnik i poseban skrbnik. U ovom radu izložit će se zakonski okvir instituta skrbništva za punoljetne osobe.

U 2012. godini u Hrvatskoj je 0,37% stanovništva bilo lišeno poslovne sposobnosti, od čega je 88% tih osoba bilo potpuno, a 12% djelomično lišeno poslovne sposobnosti.

SKRBNIŠTVO I RODITELJSKA SKRB ZA PUNOLJETNE OSOBE

Punoljetne osobe koje se stavljaju pod skrbništvo su one osobe koje je sud djelomice ili potpuno lišio poslovne sposobnosti. Sud u izvanparničnom postupku lišava te osobe poslovne sposobnosti kad one zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nisu sposobne brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima, ili ako ugrožavaju prava i interese drugih osoba. Prije donošenja odluke sud će pribaviti stručno mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti.

Osobi o kojoj je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, dok taj postupak traje, Centar za socijalnu skrb imenuje tzv. posebnog skrbnika.

Osobe lišene poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb će staviti pod skrbništvo i imenovati im skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke. Kod djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje ta osoba nije sposobna samostalno poduzimati (npr. raspolagati imovinom), a sve ostale radnje koje joj nisu zabranjene ona će i dalje moći izvršavati samostalno.

Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar za socijalnu skrb donijet će odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti.

Za osobe lišene poslovne sposobnosti propisano je da liječnik svake tri godine na zahtjev centra za socijalnu skrb dostavlja mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti.

Prestanak skrbništva, odnosno roditeljske skrbi nakon punoljetnosti vezan je uz pravomoćnost sudske odluke o vraćanju poslovne sposobnosti. Valja naglasiti ipak da je broj takvih slučaja doista zanemariv. .

SKRBNIŠTVO ZA POSEBNE SLUČAJEVE

Zakonom je predviđen institut skrbništva za posebna slučajeve radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa. Tako će primjerice Centar za socijalnu skrb imenovati posebnog skrbnika djetetu u različitim statusnim sporovima ili slučajevima kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti, kao i djetetu stranom državljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske.

Punoljetnim osobama imenovat će se poseban skrbnik (također od strane centra za socijalnu skrb):

– osobi za koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti

– osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika

– štićeniku kad postoji sukob interesa između njega i njegovog skrbnika ili bliskog srodnika odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova

– štićenicima u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad imaju istog skrbnika

– u drugim slučajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa osobe.

Čest je slučaj imenovanja posebnog skrbnika za potrebe postupaka koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili drugim tijelima. Kada se kao stranke u tim postupcima pojavljuje osoba kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika, centar za socijalnu skrb imenovat će posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili upravnog tijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima.

Ovim osobama može pod određenim uvjetima skrbnika postaviti i samo tijelo pred kojim se postupak vodi. Tada je to tijelo dužno bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao i prema skrbniku kojega je sam imenovao.

U slučaju spora između maloljetnog štićenika povjerenog na čuvanje i odgoj skrbniku ili ustanovi i centra za socijalnu skrb, sud će u izvanparničnom postupku radi zaštite prava i interesa tog štićenika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.

Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti. Prava i dužnosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbništva postane konačna.

OSOBA SKRBNIKA

Obiteljski zakon razlikuje neposredno skrbništvo- kada ga obavlja djelatnik Centra za socijalnu skrb i posredno- kada ga obavlja fizička osoba koja skrbnikom postaje temeljem rješenja o imenovanju.

Skrbnikom će se imenovati ona osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva te pristane biti skrbnikom. Isto tako, nema zapreke da jedna osoba bude skrbnik više štićenika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.

Kao smetnje za obavljanje poslova skrbništva obiteljski zakon navodi osobu:

– koja je lišena roditeljske skrbi,

– koja je lišena poslovne sposobnosti,

– čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,

– od koje se s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika,

– s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju,

– s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju.

U Hrvatskoj nije propisana posebna edukacija za obavljanje dužnosti skrbnika. Djelatnici centra za socijalnu skrb u pravilu su pravnici, socijalni radnici, psiholozi ili sl., pa su u pravilu pogodniji za obavljanje skrbničke dužnosti zbog profesionalnog znanja. U praksi se međutim ističe potreba za nekom trajnom edukacijom, kako za djelatnike Centra tako i za skrbnike koji nisu profesionalci.

Što se tiče naknade ona je simbolična za osobe koje obavljaju dužnost skrbnika, a propisana je (trenutno) u mjesečnom iznosu od 100,00 kn. Kada su za skrbnike za poseban slučaj postavljeni odvjetnici, oni imaju pravo na naknadu u iznosu 50% nagrade za rad koja bi mu pripadala sukladno Odvjetničkoj tarifi.

Nadzor nad odnosom skrbnika i štićenika provodi Centar za socijalnu skrb. Zakonska obveza skrbnika jest da svakih šest mjeseci, kao i kad to centar zatraži podnosi izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine. Ako se radi o skrbniku koji je dužan uzdržavati štićenika, takvo izvješće mora podnijeti jednom godišnje i kad to centar zatraži. Pored toga i stručni radnik centra je dužan najmanje dva puta godišnje obići štićenika a također i kad to zatraži skrbnik ili štićenik te u roku 8 dana mora o tome sastaviti izvješće.

OVLASTI I DUŽNOSTI SKRBNIKA


Skrbnik je u prvom redu dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika te upravljati njegovom imovinom. Uloga skrbnika je da zastupa štićenika, ali i da samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.

Međutim, za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika, zakonodavac skrbnika podvrgava dodatnoj kontroli centra za socijalnu skrb koji za provođenje koji u tim slučajevima mora dati odobrenje. Takvom važnijom mjerom smatra se primjerice pitanje smještaja u dom, udomiteljsku obitelj, promjeni prebivališta, zatim odluka o invazivnim medicinskim postupcima i sl.

Bez odobrenja Centra skrbnik neće moći otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine, otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti niti raspolagati štićenikovim imovinskim pravima U pravilu skrbnik neće moći opteretiti ili otuđiti više od dvije trećine ukupne vrijednosti štićenikove imovine. Isto tako skrbnik može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, samo uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

Određene odluke može donositi samo štićenik:

1. o priznanju očinstva

2. o pristanku na priznanje očinstva

3. o pristanku na sklapanje braka

4. o pristanku na razvod braka

5. o pristanku na stupanje u životne zajednice s osobama različitog ili istog spola te o prestanku navedenih zajednica

6. o pristanku na posvojenje

7. o drugim odlukama koje se tiču strogo osobnih stanja.

Nadalje, zakon navodi o kojim pitanjima o zdravlju štićenika može odlučivati samo sud, po prijedlogu štićenika ili skrbnika. Tako sud u posebnom postupku donosi rješenje o štićenikovu:

1. prekidu trudnoće

2. sterilizaciji

3. doniranju tkiva i organa

4. sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima

5. mjerama za održavanje na životu.

Odgovornost skrbnika za štetu

Nadalje, skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti. U tom slučaju, centar za socijalnu skrb utvrdit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na skrbnikovoj imovini. Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, centar za socijalnu skrb će izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tužbu za naknadu štete.

Posljedica pravnih poslova koje bi skrbnik sklapao u ime štićenika bez potrebne suglasnosti ili sa samim sobom odnosno svojim bračnim drugom, bila bi ništetnost takvih pravnih poslova. Jasno uz obvezu na naknadu štete koja bi eventualno nastala.

Skrbnik može i kazneno odgovarati za povrede svojih zakonskih dužnosti. Naime, kaznenim zakonom propisano je kazneno djelo zlouporabe povjerenja, a sastoji se u zlouporabi zakonskih ili ugovornih ovlasti u zastupanju imovinskih interesa druge osobe i posljedičnom prouzrokovanju imovinske štete osobi čije interese zastupa. Ako to kazneno djelo počini skrbnik, tada se radi o kvalificiranom obliku kaznenog djela I zapriječena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.


ANTICIPIRANA NAREDBA

Novim Obiteljskim zakonom Republike Hrvatske donešenim u lipnju 2014. godine po prvi puta je u hrvatski pravni sustav uveden institut anticipirane naredbe odnosno anticipirane punomoći koji bi odgovarao njemačkom pojmu „Vorsorgevollmacht“. Prema relevantnoj zakonskoj odredbi osoba može sastaviti anticipiranu naredbu odnosno javnobilježničku ispravu kojom će imenovati svoga skrbnika za slučaj da joj bude oduzeta poslovna sposobnost. Ukoliko dođe do sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti prema osobi koja je ranije sastavila takvu anticipiranu naredbu, tada je Centar za socijalnu skrb imenuje navedenu osobu skrbnikom, pod uvjetom da ista osoba ispunjava zakonske pretpostavke za imenovanje skrbnikom.

Dok sudski postupak radi lišenja poslovne sposobnosti još traje, isti taj imenovani skrbnik određen anticipiranom naredbom zastupa osobu kao posebni skrbnik.

Dakle, anticipirana naredba samo je temelj za donošenje rješenja o imenovanju skrbnikom od strane Centra za socijalnu skrb, a nakon što je proveden sudski postupak lišenja poslovne sposobnosti i doneseno pravomoćno rješenje o lišavanju osobe njene poslovne sposobnosti.

Oblik i sadržaj

Posebnim pravilnikom kojeg donosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi propisan je sadržaj i oblik anticipirane naredbe odnosno punomoći. Ona se dakle sastavlja u obliku javnobilježničke isprave, a obvezno sadrži:

– podatke o davatelju naredbe (osobno ime, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, prebivalište, boravište);

– izjavu kojom davatelj naredbe imenuje određenu osobu skrbnikom za slučaj lišenja poslovne sposobnosti;

– izjavu kojom pristaje da mu se ta osoba imenuje posebnim skrbnikom

– podatke o imenovanoj osobi (osobno ime, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, prebivalište, boravište te podatke za kontakt).

Javni bilježnik koji sudjeluje u sastavu naredbe dužan je dostaviti kopiju naredbe Centru za socijalnu skrb nadležnom prema mjestu prebivališta odnosno boravišta davatelja naredbe,a Centar za socijalnu skrb je dužan voditi evidenciju anticipiranih naredbi.

Anticipirana naredba može se povući u bilo kojem trenutku ali na isti način i u istom obliku u kojem je dana, dakle u formi javnobilježničkog akta. Preslika takvog opoziva također se dostavlja u evidenciju Centra za socijalnu skrb.

Poštivanje prave volje opunomoćitelja

Kako bi se osiguralo poštivanje prave volje davatelja naredbe u pogledu osobe skrbnika kao i ovlasti koje mu naredom daje, zakon propisuje obveznu formu javnobilježničkog akta. Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta opisan je Zakonom o javnom bilježništvu: Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka.

Ovlasti skrbnika

Što se tiče sadržaja ovlasti skrbnika koji se imenuje anticipiranom naredbom, on nije posebno naveden u zakonu i pravilniku, stoga je dozvoljeno na taj način ovlastiti skrbnika za sve one dužnosti propisane za skrbnika imenovanog u redovnom postupku. Skrbnik se može naredbom ovlastiti za zastupanje, brigu o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika, za upravljanje imovinom. Sva zakonom predviđena ograničenja u odlučivanju o štićenikovim pravima i obvezama primjenjuju se i u ovom slučaju.

Opoziv

Obiteljski zakon propisuje mogućnost opoziva punomoći samo od strane samog opunomoćitelja. Nije predviđeno dakle da punomoć opoziva neko državno državno tijelo odnosno Centar za socijalnu skrb. Međutim, ukoliko bi se pokazalo da skrbnik kojeg je štićenik sam imenovao anticipiranom naredbom, nemarno obavlja svoje dužnosti ili ugrožava štićenikove interese, tada postoji zakonska obveza Centra za socijalnu skrb da razriješi skrbnika dužnosti. Centar ima tu ovlast i ako procijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik. U slučaju da dođe do razrješenja skrbnika, Centar za socijalnu skrb bez odgode imenuje štićeniku novog skrbnika.

Nadzor

Dakle, kontrolni mehanizmi u području davanja anticipirane naredbe najprije su u rukama javnog bilježnika koji prilikom sastavljanja naredbe pazi na poštivanje prave volje stranaka te sposobnost stranke na davanje takve izjave, a zatim u nadležnosti Centra za socijalnu skrb prilikom provjere ispunjava li osoba zakonske pretpostavke za skrbnika, a prije donošenja rješenja o postavljanju.

Priznanje inozemne punomoći u Republici Hrvatskoj

Sukladno hrvatskom Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u pojedinim pitanjima Odluke stranih sudova i drugih tijela koje se odnose na osobno stanje (status) državljanina države o čijoj je odluci riječ priznaju se u Republici Hrvatskoj bez posebnog sudskog preispitivanja. Isti zakon propisuje da je za stavljanje pod skrbništvo i prestanak skrbništva, te za odnose između skrbnika i štićenika mjerodavno pravo države čiji je državljanin osoba pod starateljstvom. Iz tih odredbi proizlazi da bi anticipirana naredba njemačkog državljana koja je pravovaljana u Republici Njemačkoj morala biti priznata u Hrvatskoj, budući taj institut u Njemačkoj ne predviđa dodatnu odluku o postavljanju temeljem punomoći od strane suda ili drugog tijela.

Ako bi anticipiranu naredbu u Njemačkoj sastavio hrvatski državljanin s prebivalištem u Njemačkoj, zakon propisuje isključivu nadležnost organa Republike Hrvatske, osim ako isti organ utvrdi da je njemačko tijelo donijelo odluku ili poduzelo mjere kojima je osigurana zaštita prava i interesa državljanina RH.

Budući da je anticipirana naredba institut koji tek započinje svoju primjenu u hrvatskom pravu, praksa će pokazati hoće li nadležna tijela dozvoljavati neposrednu primjenu strane punomoći, odnosno neposredno zastupanje štićenika temeljem te punomoći u pravnom prometu u Hrvatskoj ili će pak Centar za socijalnu skrb provoditi postupak formalnog postavljanja imenovanog skrbnika svojim rješenjem. Mišljenja smo da bi ishodovanje takvog formalnog rješenja o postavljanju skrbnika temeljem njemačke punomoći uvelike olakšalo poduzimanje radnji u pravnom prometu i dokazivanje valjanosti te punomoći u svakom pojedinom postupku u kojem bi se skrbnik pojavio kao zastupnik.