201308.27
Off
0

POSEBNI REŽIM RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Određene vrste zemljišta u Republici Hrvatskoj uživaju posebnu zaštitu, stoga je stjecanje vlasništva na njima pod posebnim režimom. U prvom redu to su poljoprivredno zemljište i posebni djelovi prirode.

Poljoprivredno zemljište je dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se razne poljoprivredne površine, kao što su oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno. Iznimka od pravila da strane pravne i fizičke osobe ne mogu biti vlasnicima poljoprivrednog zemljišta, sastoji se u mogućnosti da i strane pravne i fizičke osobe mogu steći vlasništvo na ovim zemljištima nasljeđivanjem.

Valja naglasiti da se ovo ograničenje odnosi i na državljane Europske Unije. Državljani zemalja članica Europske unije neće moći stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj u razdoblju od 7 godina nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU, s mogućnošću produljenja toga roka na još dodatne 3 godine.

Isti režim stjecanja vlasništva odnosi se i na nekretnine u posebnim djelovima prirode, odnosno rezervatima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, park – šumama i slično.

Vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su isto održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Moguće je promjeniti namjenu poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima. Postupak prenamjene poljoprivrednog zemljišta pokreće se nakon donošenja izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina (rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, građevinska dozvola). Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku plaća se jednokratna naknada prema površini građevinske čestice. Nadležno tijelo koje je donijelo konačni akt kojim se odobrava gradnja, najkasnije u roku od 8 dana od dana konačnosti ili izdavanja akta, dostavlja navedeni akt nadležnom uredu državne uprave u županiji ili upravnom tijelu Grada Zagreba koji će donijeti rješenje o naknadi za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja. Ta naknada može iznositi od 2,5% tržišne vrijednosti zemljišta do čak 50% vrijednosti istoga.

Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se u skladu sa posebnim propisima. Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno mora biti osigurana zaštita i unaprjeđenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana. Poljoprivredno zemljišta u vlasništvu RH može se dati u zakup za različite namjene kao primjerice za ribnjake, zajedničke pašnjake, privremeno raspolaganje na zahtjev fizičkih i pravnih osoba i sl. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se i zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba približno iste vrijednosti radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se samo iznimno, izravnom pogodbom, po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija za poljoprivredno zemljište.