201204.24
Off
0

TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA

Izmjenama Zakona o praničnom postupku u lipnju 2011. previđena je po prvi puta u našem procesnom pravu, mogućnost podizanja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava, s time da te odredbe stupaju na snagu tek nakon pristupa Hrvatske Europskoj Uniji.

Tko je aktivno legitimiran za podnošenje tužbe? Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a koje se u oviru svoje registrirane djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana. U taj se postupak mogu umiješati kao umješači i same osobe radi zaštite čijih je kolektivnih interesa tužba podnesena.

Protiv koga se tužba podnosi? Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem (ili propuštanjem), teže povređuje ili ozbiljno ugrožava navedene kolektivne interese i prava.

Sadržaj kolektivnih interesa koji se štite: Primjerično su navedeni i mogu se ticati čovjekova okoliša i životne sredine, moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi. Potrebno je ti interesi budu zakonom zajamčeni i da su djelatnoću odnosno postupanjem tuženika teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi. Primjerice, to mogu biti prava potrošača zaštićena Zakonom o zaštiti potrošača.

Koji sud je nadležan? Sud opće mjesne nadležnosti prema prebivalištu/ sjedištu tuženika ili sud mjesta na kojem je počinjena radnja kojom se povređuju kolektivni interesi ili prava.

Predviđena pravna zaštita: Tužitelj može tražiti:

1. da se utvrdi da su određenim tuženikovim postupanjem (ili propuštanjem) povrijeđeni ili ugroženi zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi,

2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se ti interesi ili prava povređuju, uključujući i korištenje određenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse,

3. da se tuženiku naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja nastupjelih ili mogućih općih štetnih posljedica nedopuštenih postupanja tuženika, uključujući i uspostavu prijašnjeg stanja ili stanja u kojemu ne može doći do povrede zaštićenih kolektivnih interesa ili prava

4. da se presuda kojom bi bio prihvaćen koji od zahtjeva objavi na trošak tuženika u medijima.

Osim „redovnog“ postavljanja tužbenog zahtjeva, sud može na prijedlog tužitelja odrediti privremenu mjeru iz Ovršnog zakona ili kojom će se privremeno utvrditi pravila postupanja tuženika.

Protutužba: Tuženik može podnijeti protutužbu kojom će zatražiti da se utvrdi da određenim njegovim postupanjem ne povređuje odnosno ne ugrožava sporni kolektivni interes ili pravo, a može i zatražiti da se tužitelju- protutuženiku zabrani određeno ponašanje, osobito istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu presude, na trošak tuženika, u sredstvima javnog priopćavanja.

Vezanost suda za presude iz „kolektivnigh parnica“: Novost je da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz neke presude kojom je prihvaćeni zahtjev iz kolektivne tužbe. U tom će slučaju sud biti vezan uz ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.