201509.22
Off
0

PROMJENE U STEČAJNOM ZAKONU

Od 1. rujna 2015.g. stupaju na snagu nove odredbe Stečajnog zakona u znaku jačanja zaštite vjerovnika i transparentnosti postupka. U Hrvatskoj postoji 14 tisuća tvrtki bez ijedne zaposlene osobe, koje duguju skoro 15 milijardi kuna. Hrvatski zakon u odnosu na insolventne firme predviđa dva moguća postupka – predstečajni postupak i stečajni postupak.

Predstečajni postupak

U predstečajnom postupku vjerovnici dužniku otpisuju dio dugova, a u odnosu na ostatak se sastavlja plan otplate povezan s planom poslovanja dužnika – sadržani u predstečajnoj nagodbi. Predstečaj je zamišljen za poduzeća koja nemaju uvjeta za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći. Nakon uspješnog predstečajnog postupka, optimizira se i nastavlja poslovanje dužnika.

Provođenje predstejačnog postupka je u interesu vjerovnika kada primjerice, vjeruju da će dužnik, ako ispoštuje predstečajnu nagodbu, isplatiti veći dio duga nego što bi naplatili iz postojeće imovine društva u slučaju stečaja ili kada očekuju buduću zaradu uslijed nastavka poslovne suradnje.

Predstečajni postupak može pokrenuti dužnik ili vjerovnici, ako se s time složi dužnik.

Da bi se izglasao predstečaj, potrebno je da predstečajnu nagodbu prihvati najmanje 50% svih vjerovnika u svakoj vjerovničkoj skupini, te 66% svih vjerovnika zajedno, uz uvjet da vjerovnici koji prihvaćaju nagodbu imaju dvostruko veći iznos tražbina od onih koji je ne prihvaćaju. Ako se dužnik ne pridržava sklopljene predstečajne nagodbe, pokreće se stečaj.

Izmjene zakona predviđaju i da nakon 60 dana blokade dužnik gubi pravo na predstečajni postupak. Također, postupak iz nadležnosti Financijske agencije prelazi u nadležnost trgovačkih sudova koji će odlučivati o svim pitanjima predstečajnog postupka koja nisu izrijekom stavljena u nadležnost drugih tijela.

Stečajni postupak

Za razliku od predstečajnog postupka, u klasičnom stečajnom postupku se likvidira imovina društva dužnika i dužnik prestaje sa poslovanjem. Vjerovnici se naplaćuju iz vrijednosti dužnikove imovine, prema postotku svojih tražbina u odnosu na sva dugovanja dužnika i to nakon naplate troškova postupka i privilegiranih tražbina (pr. plaće radnicima).

Novina koju uvode zakonske izmjene jest da će Fina morati u roku od osam dana pokrenuti stečaj nad tvrtkom koja je u blokadi dulje od 120 dana u odnosu na tvrtke bez zaposlenika. Tvrtkama koje imaju makar jednu zaposlenu osobu, 120 dana blokade do pokretanja stečaja počinje se brojiti od stupanja novog stečajnog zakona na snagu, dok će dodatan uvjet za stečaj biti da društvo tri mjeseca uzastopno nije isplatilo plaće radnicima. Stečajni postupak pokretati će se čak i u slučajevima tvrtki koje imaju potraživanja veća od dugova.

Izmjenama stečajnog zakona određeno da odgovorne osobe u društvu, odgovaraju za štetu vjerovnicima te da se automatski terete za sudski trošak stečaja u trenutku kada ga Fina pokrene. Osim direktora i članova uprave, prema novom se zakonu odgovornim osobama smatraju i članovi nadzornog odbora te osnivač društva. Njima Fina, kad pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja u slučaju kad društvo nema dostatnih sredstava za namirenje troškova postupka. Valja napomenuti da, iako u kaznenom zakonu već postoji odredba o obveznom pokretanju stečajnog postupka od strane odgovorne osobe, pokretanje kaznenog postupka za ovo kazneno djelo je u praksi rijetko. Za očekivati je da bi se izmjene u stečajnom zakonu mogle odraziti i na pojačani progon ovog kaznenog djela.

Cilj zakonskih izmjena jest da se doskoči problemu brojnih zaduženih, neaktivnih društava bez imovine, a u odnosu na koje odgovorne osobe nisu pokrenule postupke formalnog brisanja iz registra poslovnih subjekata zaknom predviđenim postupkom. Valja reći da brojne odgovorne osobe ne vode računa o tome da njihova neaktivna društva nerijetko ne podmiruju niti obvezna paušalna davanja prema državi (pr. godišnji porez na tvrtku), što ih svrstava u kategoriju društava podobnih za pokretanje stečajnog postupka po službenoj dužnosti. Novom regulativom će se prisiliti odgovorne osobe u ovakvim društvima da reguliraju njihov status, pod prijetnjom da će u suprotnom to učiniti država, na njihov trošak.

Zakonskim izmjenama vraća se mogućnost nastavka poslovanja i tijekom stečajnog postupka, kao i izrade stečajnog plana bez ograničenja. Međutim, nastavak poslovanja dopušten je najduže godinu i pol dana od dana održanog izvještajnog ročišta, osim ako je stečajnom sucu podnesen stečajni plan.