201605.09
Off
0

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU NA SUVLASNIČKOM DIJELU NEKRETNINE

Kao jedan od načina stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju zakona jest i stjecanje na temelju dosjelosti. To je institut koji se osniva na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme, a pravo vlasništva na nekretnini stječe samostalni posjednik koji zakonito, istinito i pošteno posjeduje nekretninu deset godina neprekidno, a ako je posjed samo pošten, protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

Obzirom na posjedovanje stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, dosjelošću se stječe vlasništvo tih stvari ako je posjed samostalnog posjednika zakonit, istinit i pošten nakon dvadeset godina posjedovanja, odnosno ako je posjed barem pošten nakon četrdeset godina samostalnog posjeda.

U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

Nastavno na navedeno, a analizirajći recentne odluke iz sudske prakse u vezi predmetne teme, daje se zaključiti kako se dosjelošću može, osim cijele stvari, steći i suvlasnički idealni dio nekretni­ne. Sukladno presudi Vrhovnog suda RH daje se zaključiti kako

„za stjecanje suvlasništva (dijela prava vlasništva) ne postoje posebni pravni osnovi (titulusi) različiti od onih temeljem kojih se stječe pravo vlasništva. Prema odredbi čl. 37. st. 3. ZV u pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvar vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano što bi se odnosilo SAMO na suvlasništvo. Suvlasnici mogu biti samostalni posjednici u smislu čl. 11. st. 1. ZV pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Suvlasnici izvršavaju posjed zajednički ne priznavajući višu vlast posrednog posjednika. Samostalni posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Nema zapreke da tužitelj posjeduje nekretninu kao da je njezin suvlasnik i to ne samo u pogledu svog suvlasničkog dijela, već i suvlasničkog dijela druge osobe.“

Konkretno, suvlasnik može steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine pri čemu takav suvlasnički dio nekretnine predstavlja određeni konkretni dio katastarske čestice – pokazan od strane stjecatelja, utvrđen i opisan od strane vještaka mjernika na nalazu istog vještaka, a sve na način da tužbeni zahtjev odnosno izreka presude sadrži samo iznos idealnog suvlasničkog dijela.