202001.27
Off
0

Bračnoimovinski režim s prekograničnim elementom

Dana 24. lipnja 2016. Vijeće EU-a usvojilo je Uredbu (EU) 2016/1103 kako bi postiglo pojačanu suradnju na području nadležnosti, primjenjivog prava, uključujući priznavanje i izvršavanje odluka u vezi s režimom bračne stečevine. Uredba se u načelu primjenjuje od 29. siječnja 2019. godine i od tog datuma nadalje, ne u svim državama članicama EU.

Ova Uredba stupila je na snagu izravno u 18 država članica, uključujući Njemačku i Hrvatsku, i u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Cipru, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj
Ova Uredba primjenjuje se na bračnoimovinske režime s prekograničnim elementom, posebno na brakove sklopljene nakon 29. siječnja 2019. za supružnike različitih državljanstva ili kada je njihov zajednički boravak nakon braka izvan zemlje.

Uredba uključuje odredbe o nadležnosti, primjenjivom pravu, priznavanju, izvršnosti i izvršenju presuda, javnih isprava i sudskih nagodbi.

Bračnoimovinski režim s prekograničnim elementom u Hrvatskoj je reguliran Zakonom o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Od 29. siječnja 2019. ovaj je zakon zamijenjen novom Uredbom EU-a koja je zanimljiva i njemačkim građanima jer je ta uredba također stupila na snagu u Njemačkoj

NADLEŽNOST

Ako se zahtjev za razvod podnese pred sudom države članice, taj je sud također nadležan za rješavanje pitanja koja se odnose na imovinu bračne zajednice. U drugim se slučajevima nadležnost temelji na kriteriju uobičajenog prebivališta podnositelja zahtjeva, pod uvjetom da je bio tamo najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva. Ako je podnositelj zahtjeva državljanin te države članice, to bi razdoblje iznosilo 6 mjeseci. Ako nije utvrđena nadležnost na temelju navedenih kriterija, nadležan je sud države članice čije su državljanstvo oba supružnika imala u trenutku podnošenja zahtjeva sudu. Iznimno, sudovi države članice u kojoj se nalazi nekretnina jednog ili oba supružnika imaju nadležnost. Međutim, ovaj sud može odlučivati ​​samo o nekretnini.

PRIMJENJIVO PRAVO

Na cjelokupnu imovinu supružnika, bez obzira gdje se nalazi, primjenjuje se pravo koje se primjenjuje na bračnoimovinski režim. Supružnici sporazumno mogu odrediti pravo koje se primjenjuje na njihov bračnoimovinski režim: ili pravo države u kojoj oba ili jedan supružnik imaju uobičajeno prebivalište u vrijeme izbora primjenjivog prava ili države čije državljanstvo pripada jednom od supružnika u vrijeme izbora prava.

Prema važećem hrvatskom obiteljskom zakonu, u slučaju razvoda imovina stečena tijekom braka dijeli se na jednake dijelove između supružnika. Ako su ove odredbe supružnicima povoljnije od odredaba drugih zemalja, na taj način će se izbor zakona primijeniti u praksi. Ako nije izvršen izbor prava, na bračnoimovinski režim primjenjivat će se pravo države u kojoj supružnici imaju prvo zajedničko uobičajeno nakon sklapanja braka, a čiji su državljani oba supružnika u vrijeme braka ili pravo s kojim su supružnici, uzimajući u obzir sve okolnosti u vrijeme braka, najuže povezani.

Ova Uredba ne utječe na zahtjeve za upis nekretnina u zemljišnu knjigu i katastar. Čak i ako se donese odluka o bračnoimovinskom režimu u Njemačkoj, on mora ispuniti zahtjeve hrvatskog zakona o zemljišnim knjigama za ishoditi upis u zemljišnu knjigu.

PRIZNANJE I IZVRŠENJE ODLUKA

Odluke donesene u jednoj državi članici priznaju se u drugoj državi članici bez posebnog postupka. Odluke donesene u jednoj državi članici izvršne su u drugoj ako su tamo proglašene izvršnima. Države članice obavijestit će nadležno tijelo o ovršnom nalogu do siječnja 2019. godine.