202004.14
Off
0

Krivotvorenje isprava

Kazneni zakon predviđa nekoliko kaznenih djela u vezi s krivotvorenjem isprava kako će to biti nastavno izloženo.

Isprava je svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose. Razlikujemo javnu ispravu i privatnu ispravu. Javna isprava je ona isprava koju izdaje državno tijelo, dok privatne isprave izdaju fizičke ili pravne osobe. Osim gore navedenih isprava postoje i elektroničke isprave, regulirane u Zakonu o elektroničkoj ispravi.

U praksi, kazneno djelo krivotvorenja isprave u pravilu se kombinira sa nekim drugim kaznenim djelom, čijem ostvarenju se potpomaže krivotvorenom ispravom. Primjerice, u gosporadskom poslovanju, krivotvore se knjigovodstvene isprave radi izbjegavanja poreznih i carinskih obveza, u kreditnom poslovanju krivotvore se potvrde o plaći u svrhu lakšeg dobivanja kredita i slično.

Krivotvorenje isprave u Kaznenom zakonu

Kazneno djelo krivotvorenja isprava može počiniti bilo koja osoba koja izradi lažnu ispravu ili preinači ispravu i uporabi je kao pravu, odnosno koja drugu osobu obmane o sadržaju isprave kako bi je ovaj potpisao kao pravu. Takvo postupanje kažnjava se kaznom zatvora do tri godine.

Zakon propisuje i kvalificirani oblik kaznenog djela krivotvorenja isprava, u slučaju krivotvorenja isprava koje imaju posebnu dokaznu snagu, pa se stoga taj teži oblik kaznenog djela krivotvorenja isprava i oštrije kažnjava. Isprave za čije krivotvorenje zakon predviđa teže kažnjavanje su javne isprave, oporuka, mjenica, ček, platna kartica ili javne knjige koje se moraju voditi na temelju zakona. Zapriječena kazna u ovom slučaju kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Zakonom je propisano da se kažnjava čak i pokušaj krivotvorenja isprave.

Krivotvorenje službene ili poslovne isprave u Kaznenom zakonu

Ovo kazneno djelo manifestira se u unošenju neistinitih podataka ili izostavljanju važnih podataka iz službene ili poslovne isprave i ovjerevanje iste službenim pečatom ili potpisom, čak i ako se isprva ne upotrijebi kao istinita u poslovanju ili službi.
Krivotvorenje službene isprave može počiniti jedino službena osoba, dok krivotvorenje poslovne isprave može počiniti jedino odgovorna osoba u pravnoj osobi. Obzirom je kazneno djelo počinjeno u okviru obavljanja povjerenih poslova i dužnosti, to se ovo djelo oštrije kvalificira i kažnjava od “običnog” krivotvorenja isprave, pa će se počinitelji ovog kaznenog djela, zbog svoje pretpostavljene veće odgovornosti, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Službenim osobama smatraju se službenici, suci, državni dužnosnici, javni bilježnici i druge osobe kojima je izričito povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja državnih tijela ili tijela jedinice lokalne i područne samouprave.

Odgovorne osobe su osobe koje vode poslove pravne osobe, odnosno direktori, prokuristi i slično. Obzirom se kazneno djelo često susreće u trgovačkom poslovanju, valja u odnosu na kvalifikaciju odgovorne osobe u pravnoj osobi, naglasiti da pravna praksa ne gleda strogo formalno da li osoba upisana kao odgovorna osoba u registru trgovačkog suda, već da li ona sadržajno obavlja poslove koji ulaze u djelokrug odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Računalno krivotvorenje u kaznenom zakonu

Dostupnost javnih i privatnih isprava putem interneta olakšava poslovanje pravnim i fizičkim osobama jer na brži način mogu doći do službenih podataka javnih i državnih ustanova u elektroničkom obliku. Zbog neefikasne zaštite elektroničkih podataka u pravnom prometu, učestala je pojava računalnog krivotvorenja isprava.

Kaznenim zakonom je predviđeno da će se počinitelj koji neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, s namjerom da se ti podaci uporabe kao vjerodostojni, kazniti kaznom zatvora do tri godine. I u ovom slučaju kažnjava se već i pokušaj krivotvorenja.