8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Nasljedno pravo

Nasljedno pravo – nužni dio

Sukladno hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Izračunavanje vrijednosti nužnog dijela Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost...

Nastavite čitati

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine)

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine) (u daljnjem tekstu: ugovor o dosmrtnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane suca...

Nastavite čitati

Ugovor o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti)

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) (u daljnjem tekstu: ugovor o doživotnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Davatelj uzdržavanja može istodobno imati sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i/ili ugovore o dosmrtnom uzdržavanju s najviše tri primatelja uzdržavanja, a ugovor koji je sklopljen suprotno navedenom je ništetan. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom...

Nastavite čitati

Raspodjela nasljedničke zajednice

Nakon postupka naslijeđivanja, nasljednici obično postaju suvlasnici nekretnine, koja može biti zemljište, kuća ili stan. Kako bi nasljednik mogao koristiti svoju imovinu, iznajmljivati, prodavati ili založiti imanje samostalno i bez pristanka drugih, mora biti vlasnik cijele nekretnine. Suvlasnici mogu pokušati zajednički podijeliti zemljište u parcele ili kuću u katove ili stanove, tako da svaki suvlasnik njegovu imovinu koristi kao cjelovitu jedinicu. Međutim, ako dogovorena podjela nije moguća, suvlasnici mogu pokrenuti nesporni postupak za raspodjelu nasljedničke zajednice. U ovom nespornom postupku, sud će raspodijeliti nasljedničku zajednicu putem podjele u naturi, isplate ili takozvane "civilne podjele". Podjela (geometrijska) zemljišta u naturi provodi se kad se zemljište...

Nastavite čitati

Osporavanje testamenta u hrvatskoj: Razlozi, rokovi i pravna pitanja

Nasljeđivanje u Hrvatskoj regulira prijenos imovine nakon smrti osobe, ili zakonski ili oporukom. Svako može odrediti nasljednika i regulirati njegova prava u oporuci. Ovdje istražujemo zašto i kako se testamenti mogu osporiti. Razlozi za osporavanje testamenta: Nedostaci u volji ostavitelja: Testament se može osporiti ako ga je ostavitelj sastavio pod prisilom, prijetnjom, obmanom ili zabludom. Zahtjev za to mora biti podnesen u roku od godinu dana od saznanja razloga za osporavanje, najkasnije deset godina nakon sastavljanja testamenta. Nedostatak propisane forme: Valjani testament mora poštivati zakonske oblike (ručno napisan, napisan pred svjedocima, javan ili usmen u izvanrednim okolnostima pred dva istovremeno prisutna svjedoka)....

Nastavite čitati

Nasljedno pravo u republici hrvatskoj

Nasljedno pravo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o nasljeđivanju. Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes. Nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti. Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik. Ostavina se sastoji od svega što je...

Nastavite čitati

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane nadležnog suda ili solemniziran od strane javnog bilježnika ili sastavljen u...

Nastavite čitati

Ugovor o doživotnom uzdržavanju

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Obveze davatelja uzdržavanja mogu uključivati primjerice svakodnevno donošenje toplog obroka, nabavku namirnica, brigu o održavanju higijene kućanstva, brigu o zdravlju osobe i...

Nastavite čitati

Porezne posebnosti i razlike u Njemačkoj i Hrvatskoj

U nastavku iznosimo porezne posebnosti, odnosno razlike Savezne Republike Njemačke i Republike Hrvatske glede nameta na nekretninama, poreza na nasljedstvo te porezne obveze ovisno o rezidentnosti obveznika. Razlike u uređenjima navedenih država nisu zanemarive, stoga dio razlika iznosimo u nastavku teksta. Nameti glede nekretnina U Republici Hrvatskoj vlasnici nekretnina ne plaćaju godišnji porez na nekretnine, osim ako se ne radi o kući za odmor, već se plaća namet u vidu komunalne naknade koja mora biti određena rješenjem o komunalnoj naknadi. Pored mjesečnog iznosa komunalne naknade u jednoj točki izreke rješenja, u drugoj točki izreke mora biti naznačen godišnji iznos komunalne naknade. Ako ste...

Nastavite čitati

Načini stjecanja prava vlasništva u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko načina stjecanja prava vlasništva na stvarima, i to: na temelju pravnog posla, na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem, te na temelju zakona. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene opće pretpostavke propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – a to je sposobnost stvari da bude objekt prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva i valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja (pokretnine ili nekretnine), potrebno je ispuniti i dodatne, posebne pretpostavke. Za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla, osim ranije navedenih općih pretpostavki, trebaju biti ispunjene sljedeće posebne pretpostavke: -vlasništvo prednika –...

Nastavite čitati