8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Upravno pravo

Obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj svi građani imaju zakonsku obvezu biti uključeni u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja koji provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ovaj oblik osiguranja omogućuje pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, no ne pokriva sve troškove liječenja. Upravo zato mnogi građani dodatno ugovaraju dopunsko zdravstveno osiguranje, kako bi izbjegli doplate za participacije pri posjetu liječniku, bolničkom liječenju ili izdavanju lijekova. Dopunsko osiguranje nudi HZZO po fiksnoj cijeni, a dostupno je i kod drugih osiguravatelja koji često nude različite pakete i pogodnosti. Obvezno zdravstveno osiguranje Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Na obvezno zdravstveno osiguranje prema jednoj od osnova osiguranja obvezne su...

Nastavite čitati

Pregled hrvatskog zdravstvenog sustava

Cilj zdravstvenog sustava je unaprjeđenje zdravlja, prevencija, odnosno sprječavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, učinkovito liječenje i rehabilitacija. Temelji se na načelima solidarnosti i univerzalnosti, a njegovo glavno upravljačko tijelo je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Republici Hrvatskoj zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda. U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske također su prisutne i privatne zdravstvene ustanove. Privatne zdravstvene ustanove također su prisutni u zdravstvenom sustavu Hrvatske. One najčešće unajmljuju prostor u domovima zdravlja u vlasništvu države te moraju zadovoljiti određene kriterije, što uključuje minimalni broj upisanih pacijenata te minimalni opseg zdravstvenih...

Nastavite čitati

Hrvatski zavod za zapošljavanje – prava i obvze nezaposlenih osoba

Status nezaposlene osobe u Republici Hrvatskoj sa sobom nosi određena prava i obveze, koji se reguliraju zakonodavstvom i pravilnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Jedno od ključnih prava je pravo na novčanu naknadu, uz jasno definirane uvjete za njezino ostvarivanje. Također, nezaposlene osobe imaju pristup uslugama savjetovanja, obrazovanja i zdravstvenom osiguranju. Pravo na novčanu naknadu Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu rada te predstavlja ključni oblik materijalne zaštite nezaposlenih osoba tijekom razdoblja bez zaposlenja. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu u Republici Hrvatskoj mora zadovoljiti sljedeća 3 uvjeta: mora ispuniti uvjet prethodnog...

Nastavite čitati

Mjere hrvatskog zavoda za zapošljavanje – mjere aktivne politike zapošljavanja

Hrvatski zavod za zapošljavanje javna je ustanova koja regulira tržište rada uHrvatskoj, pružajući podršku nezaposlenima i poslodavcima kroz savjetovanje,financijsku potporu i programe usavršavanja. Mjere aktivne politike zapošljavanja donose se početkom svake kalendarske godine. Za svaku mjeru Hrvatski zavod za zapošljavanje određuje: ciljane skupine, iznos potpore (koji ovisi o završenoj razini obrazovanja sufinancirane osobe), minimalan iznos bruto plaće te trajanje mjere. Katalog mjera za 2025. Godinu Potpora za zapošljavanje i Potpora za zapošljavanje zeleno/digitalno –namijenjena je poslodavcima koji zapošljavaju ranjive skupine, poput dugotrajno nezaposlenih, mladih bez iskustva i osoba s invaliditetom. Iznos potpore ovisi o obrazovanju sufinancirane osobe, dok zelena i digitalna verzija ove potpore...

Nastavite čitati

Imigracija u Republiku Hrvatsku

Hrvatska je pozicionirana centralno u Europi, što znači da se do većine srednjeeuropskih država može lako doći autom iz sjeverozapadne Hrvatske. Primjerice od Rijeke se u 6-8 sati autom može doći do Milana u Italiji, Lugana u Švicarskoj, Munchena u Njemačkoj, Beča u Austriji, Bratislave u Slovačkoj, Budimpešte u Mađarskoj. Osim toga ima jako blagu klimu pogodnu za život, te vrlo nisku stopu uličnog kriminaliteta. Radi navedenog ima jako dobre preduvjete za imigraciju pogotovo poslovnih ljudi izvan EU, koji žele stvoriti novo poslovno i životno središte u EU, u Hrvatskoj. Vize i vizni režim Opća imigracijska pravila Europske unije vrijede u većini...

Nastavite čitati

Izmjene i dopune Zakona o strancima

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima bio je na javnom savjetovanju od 28. veljače do 14. ožujka. Svrha njegovog donošenja je, između ostalog, i usklađivanje s novom Direktivom o tzv. plavoj karti EU-a čime će se pridonijeti u prvom redu dolazak visoko kvalificirane radne snage. Također, cilj je povećati učinkovitost zapošljavanja stranih radnika i bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, ali i zaštititi domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana te osigurati potrebnu radnu snagu u gospodarstvu. Zakon je stupio na snagu 15. ožujka 2025. g. Novosti Mijenja se razdoblje važenja dozvole za boravak i rad...

Nastavite čitati

Digitalne usluge finacijske agencije (FINA)

Komercijalni servisi FINA (Financijska agencija) je hrvatska državna institucija koja pruža širok spektar usluga u području financija, računovodstva i javnih usluga, s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i poticanja gospodarske stabilnosti. Osnovana je kako bi omogućila transparentnost i efikasnost u financijskom sektoru. FINA također omogućava digitalnu transformaciju poslovanja kroz inovativne usluge poput e-Potpisa, e-Arhiva i e-računa. Ove usluge olakšavaju poduzetnicima i javnim institucijama usklađivanje s propisima, smanjuju papirologiju i povećavaju sigurnost poslovnih procesa. FINA doprinosi modernizaciji administrativnih zadataka, omogućujući brže, učinkovitije upravljanje poslovanjem te povećanje digitalne i financijske sigurnosti. FINA prethodnih godinama u skladu sa povećanjem digitalizacije razvija brojne digitalne usluge koje...

Nastavite čitati

Digitalne usluge financijske agencije

Javni servisi FINA (Financijska agencija), hrvatska državna institucija koja pruža usluge ufinancijama, računovodstvu i digitalnom poslovanju, s ciljem modernizacije iunapređenja poslovnog okruženja. Pruža alate poput e-Potpisa, e-Arhiva i e-Računa,koji olakšavaju usklađivanje s propisima, smanjuju administraciju i povećavajusigurnost poslovanja. U skladu s digitalizacijom, FINA razvija i sveobuhvatnedigitalne javne servise, o kojima će biti više riječi u nastavku. Digitalne usluge – javni servis Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) javni je servis koji omogućava uvid u financijske izvještaje poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. Kroz ovaj registar dostupni su godišnji i konsolidirani financijski izvještaji, revizorska izvješća, te podaci o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka za obveznike podnošenja...

Nastavite čitati

Boravak i rad državljana trećih zemalja u republici hrvatskoj

Prema Zakonu o strancima državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Državljani treće zemlje u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, privremenom boravku, stalnom boravku ili im može biti priznato dugotrajno boravište. U nastavku detaljnije će biti riječ o pojedinim vrstama boravka. Privremeni boravak Sukladno čl. 57. privremeni boravak može se zatražiti u više svrha, no danas u praksi najčešći slučaj je odobravanje privremenog boravka u svrhu rada. U tome slučaju državljaninu treće zemlje takav privremeni boravak izdaje se u obliku dozvole...

Nastavite čitati

Boravak i rad stranaca u Hrvatskoj

Privremeni boravak stranaca u Hrvatskoj Stranci koji žele boraviti u Hrvatskoj dulje od 3 mjeseca ili raditi u Hrvatskoj moraju regulirati svoj boravak u zemlji. Razlozi za koje se može odobriti privremeni boravak: Obiteljsko spajanje Obrazovanje (srednja škola) i studiji Znanstveno istraživanje Humanitarni razlozi Zaposlenje Rad prenesenog radnika Zahtjev za privremeni boravak i radnu dozvolu može podnijeti poslodavac policijskoj upravi ili postaji u mjestu budućeg boravka stranaca. Privremena dozvola za boravak izdaje se na razdoblje do 1 godine. Zahtjev za produljenje dozvole privremenog boravka mora biti podnesen najkasnije 30 dana prije isteka važeće dozvole privremenog boravka policijskoj upravi ili postaji nadležnoj za mjesto boravišta poslodavca ili radnog mjesta stranaca. Stranac će dobiti...

Nastavite čitati