Novosti
Bjanko zadužnica kao sredstvo osiguranja tražbine
Zadužnice su jedan od instrumenata osiguranja novčanih tražbina u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zadužnica predstavlja privatnu ispravu dužnika potvrđenu od strane javnog bilježnika kojom taj dužnik daje dopuštenje vjerovniku da u slučaju neispunjenja obveza iz ugovornog odnosa koji zadužnica osigurava naplati dugovani iznos. Bjanko zadužnica – posebnosti Bjanko zadužnica je privatna isprava ovjerena kod javnog…
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika jedan je od vrsta redovitog otkaza, a propisan je u čl. 115. Zakona o radu. On se može uručiti radniku ako poslodavac ima opravdan razlog, a radnik krši obveze i radnog odnosa, odnosno ako radnik ne postupa prema uputama poslodavca, zato što je radnik obvezan osobno obavljati preuzeti posao, i…
Osobno uvjetovani otkaz
Osobno uvjetovani otkaz jedna je od vrsta redovitog otkaza o radu propisana u čl. 155. Zakona o radu te omogućuje poslodavcu da se zaštiti od negativnih posljedica ugovora o radu u situacijama kada radnik, bez svoje krivnje, ne može uredno izvršavati svoje radne obveze. Ova vrsta otkaza se donosi kada radnik nije u mogućnosti obavljati…
Poslovno uvjetovani otkaz
Radni odnos zasnovan na temelju ugovora o radu može prestati isključivo na način predviđen zakonom. Otkaz ugovora o radu može biti redovan ili izvanredan. Zakonodavac je, uzimajući u obzir interese poslodavca i radnika, omogućio poslodavcu da otkaže ugovor o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, što se naziva poslovno uvjetovanim otkazom. Poslovno uvjetovani otkaz…
Izlučni vjerovnik u stečajnom postupku
Izlučni vjerovnik je, sukladno čl. 147. Stečajnog zakona, osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu. Dakle, izlučni vjerovnici nisu stečajni vjerovnici već se njihovo pravo na izdvajanje predmeta utvrđuje prema pravilima za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka. Naime, određene stvari mogu…
Boravak i rad državljana trećih zemalja u republici hrvatskoj
Prema Zakonu o strancima državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Državljani treće zemlje u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, privremenom boravku, stalnom boravku ili im može biti priznato dugotrajno boravište. U nastavku detaljnije…
Civilna dioba
Civilna dioba predstavlja jedan od sudskih načina razvrgnuća suvlasničke zajednice kojoj se pristupa ukoliko fizička ili geometrijska dioba suvlasništva nije moguća ili dopuštena ili kada se ne bi mogla provesti bez da se znatno umanji vrijednost stvari. Treba napomenuti da se zabrana razvrgnuća suvlasništva odnosi samo na fizičku diobu, ali ne i na civilnu diobu,…
Fizička dioba suvlasništva
Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasništvo je moguće razvrgnuti putem sporazuma (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće). Radi se o izvanparničnom postupku, a u slučaju da dođe do spora glede predmeta diobe, opsega zajedničke stvari ili imovine te o pravu pojedinih…
Ovrha na nekretnini
Ovrha na nekretnini je postupak u kojem vjerovnik od nadležnog suda traži procjenu i prodaju nekretnine dužnika radi namirenja svojih potraživanja. Sukladno odredbama Ovršnog zakona koji uređuje postupak ovrhe u Republici Hrvatskoj, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige. Ako je glede…
Nasljedno pravo – nužni dio
Sukladno hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po…
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine)
Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine) (u daljnjem tekstu: ugovor o dosmrtnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava…
Ugovor o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti)
Ugovorom o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) (u daljnjem tekstu: ugovor o doživotnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno…
Bračna stečevina
Prema hrvatskom Obiteljskom zakonu, bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stoga, imovina koju bračni drug posjeduje u trenutku sklapanja braka predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Zanimljivo je napomenuti da autorsko djelo predstavlja vlastitu…
Hrvatski Zakon o poticanju ulaganja – Potpore za opravdane troškove i druge potpore
Porezne potpore nisu jedine potpore koje omogućava Zakon o poticanju ulaganja, već postoje i sljedeće vrste potpora za korisnike. Potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja Primjerice, korisniku potpore koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi više od 15 %, odobrit…
Hrvatski Zakon o poticanju ulaganja – porezne potpore
Sukladno Zakonu o poticanju ulaganja, svrha poticanja ulaganja je poticanje gospodarskog rasta i ostvarenje gospodarske politike Republike Hrvatske, njezino uključivanje u tokove međunarodne razmjene i jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskoga poduzetništva. Korisnici potpora su poduzetnici (mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici), odnosno trgovačko društvo ili fizička osoba (obrtnik) koji je obveznik poreza na dobit,…
Ugovorna zabrana natjecanja i ugovorna kazna prema Zakonu o radu
Zabrana natjecanja Ugovorna zabrana natjecanja postoji kada poslodavac i radnik ugovore da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Mora se…
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Izvanredni otkaz je otkaz bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka. Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak…
Vlasnički odnosi supružnika u hrvatskoj: Propisi prema obiteljskom pravu
Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su u Republici Hrvatskoj Obiteljskim zakonom. Sukladno odredbama Obiteljskog zakona bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
Osporavanje testamenta u hrvatskoj: Razlozi, rokovi i pravna pitanja
Nasljeđivanje u Hrvatskoj regulira prijenos imovine nakon smrti osobe, ili zakonski ili oporukom. Svako može odrediti nasljednika i regulirati njegova prava u oporuci. Ovdje istražujemo zašto i kako se testamenti mogu osporiti.
Hipoteka kao osiguranje tražbine
Zajam često omogućava veća ulaganja poput kupnje kuće ili stana. Takvi su zajmovi gotovo uvijek osigurani hipotekom na nekretnini. Hipoteka također omogućava osiguranje druge tražbine prema dužniku. Hrvatski zakon priznaje kao založno pravo samo hipoteku na nekretnini. Hipoteka se može upisati kao dobrovoljno, sudsko ili založno pravo. Osnivanje i upis hipoteke Hipoteka se osniva upisom…
Pobojnost
Sukladno odredbama hrvatskog Zakona o obveznim odnosima, postojanje određenih mana volje prilikom sklapanja ugovora uzrokuje ništetnost ili pobojnost pravnog posla. Pobojnost je pravni institut koji za razliku od ništetnosti ne nastupa već po samom zakonu, već je nužno u sudskom postupku utvrditi postojanje razloga pobojnosti te zahtijevati poništenje takvog ugovora. Međutim, ugovornim stranama ostavljena je…
Nasljedno pravo u republici hrvatskoj
Nasljedno pravo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o nasljeđivanju. Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes. Nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe…
Odgovornost za nedostatke iz ugovora o građenju
Ugovor o građenju je zapravo ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu – sagraditi određenu građevinu u ugovorenom roku na određenom zemljištu, ili na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu. Svaki ugovor o građenju mora sadržavati predmet i cijenu.…
Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na…
Ugovor o doživotnom uzdržavanju
Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o…
Agencija za privremeno zapošljavanje i ustupanje agencijskih radnika u inozemstvo
Agencija za privremeno zapošljavanje Rad agencije za privremeno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o radu. Prema članku 44. stavku 1. spomenutog zakona agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja…
Dugotrajno boravište i stalni boravak stranaca u hrvatskoj
Državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju uređen boravak nakon izvjesnog vremena mogu podnijeti zahtjev za dugotrajno boravište ili za stalni boravak. Dugotrajno boravište Dugotrajno boravište može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da…
Kratkotrajni i privremeni boravak stranaca u republici hrvatskoj
Državljani trećih zemalja (državljani država koje nisu članice EGP-a) u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti pravo na kratkotrajni ili privremeni boravak te na dugotrajno boravište i stalni boravak. U ovom tekstu govorit će se o kratkotrajnom i privremenom boravku. Kratkotrajni boravak Državljani trećih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj na kratkotrajnom boravku do 90 dana u…
Promjene na strani dužnika
U kontekstu obveznopravnih odnosa, promjena subjekta obveze na strani dužnika može se izvršiti na nekoliko načina. Obveza dužnika iz nekog ugovora, može se prenijeti na treću osobu – preuzimanjem duga, pristupanjem dugu ili preuzimanjem ispunjenja. Ugovor o preuzimanju duga Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze. Dug se preuzima…
Stjecanje nekretnina u republici hrvatskoj za strance
Strani državljani, odnosno strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati vlasništvo na nekretnine na području Republike Hrvatske. Pritom moraju biti ispunjeni određeni zakonski uvjeti. Razlika između državljana EU i državljana država nečlanica EU Državljani država članica EU mogu bez ikakvih prepreka steći nekretnine u Republici Hrvatskoj. Državljani država članica još od ulaska Hrvatske u Europsku…
Porezno priznati troškovi u hrvatskom d.o.o.-u
Društva s ograničenom odgovornošću obveznici su plaćanja poreza na dobit. Pritom se kao porezna osnovica uzima razlika prihoda i rashoda uvećana ili umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Smanjenje porezne osnovice moguće je na više načina. Jedan od najboljih načina kojim se ujedno nagrađuju i zaposlenici društva neoporezive su isplate radnicima. Takve neoporezive…
Likvidacija društva s ograničenom odgovornošću
Postupak kojim se obračunava i dijeli imovina trgovačkog društva kojem su nastupili razlozi za prestanak naziva se likvidacija te se ona provodi ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj. Provode je svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je…
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)
Osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je postupak kojim se osniva pravni entitet koji omogućava vlasnicima poslovanje pod zaštitom ograničene odgovornosti. Ova vrsta društva je često odabrana opcija za male i srednje poduzetnike, jer pruža određenu sigurnost i fleksibilnost u vođenju poslovanja. Poslovanje jednostavnog d.o.o.-a moguće je pokrenuti s najnižim iznosom temeljnog kapitala od…
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
Društvo s ograničenom odgovornošću najčešći je oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Definirano je člankom 385. Zakona o trgovačkim društvima kao trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću iznosi 2.500,00 EUR. Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću…
Porezne posebnosti i razlike u Njemačkoj i Hrvatskoj
U nastavku iznosimo porezne posebnosti, odnosno razlike SavezneRepublike Njemačke i Republike Hrvatske glede nameta na nekretninama,poreza na nasljedstvo te porezne obveze ovisno o rezidentnosti obveznika.Razlike u uređenjima navedenih država nisu zanemarive, stoga dio razlikaiznosimo u nastavku teksta. Nameti glede nekretnina U Republici Hrvatskoj vlasnici nekretnina ne plaćaju godišnji porez nanekretnine, osim ako se ne radi…
Stjecanje hrvatskog državljanstva za strance
Ovim se člankom osvrćemo na postupak stjecanja državljanstva za osobekoje nemaju neki oblik poveznice s Republikom Hrvatskom (kao što je toprimjerice pripadnost hrvatskom narodu). Stjecanje državljanstva uređeno je Zakonom o hrvatskomdržavljanstvu te se temeljem ovog zakona državljanstvo može stećina 4 načina: Osoba koja nije pripadnik hrvatskog naroda, iseljenik ili potomak iseljenikahrvatsko državljanstvo može steći prirođenjem.…
Mogućnosti naplate od dužnika u stečaju
Stečajni postupak pokreće se u pravilu prijedlogom dužnika ili vjerovnika.Ukoliko su ispunjene sve pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka,tada sud donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka koje se objavljujena e-Oglasnoj ploči. Navedeno rješenje mora sadržavati poziv vjerovnicimada stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine u roku od 60 dana od objaverješenje o otvaranju stečajnog postupka. Ukoliko stečajni vjerovnici…
Porezne pogodnosti oporezivanja dobiti iz poslovanja trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj
Trgovačko društvo je po definiciji poslovni subjekt koji samostalno i trajnoobavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom,prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Najčešći oblik trgovačkog društva koji se pojavljuje u hrvatskoj praksi jedruštvo s ograničenom odgovornošću, a minimalni temeljni kapital potrebanza osnivanje tog društva iznosi 2.500,00 EUR. Česta pitanja osnivača prilikom osnivanja d.o.o. svode…
Porezni tretman kupnje nekretnina u RH od strane državljana članica EU
Ako kao državljani država članica Europske unije namjeravate na područjuRH steći vlasništvo kuće za odmor ili neke druge vrste nekretnine , bilo zaprivatne bilo za poslovne svrhe , vaša transakcija kupoprodaje u RHpodliježe plaćanju određene porezne obveze , o čemu više možete saznati unastavku teksta. Fizičke osobe , državljani članica EU imaju ista prava za…
Načini stjecanja prava vlasništva u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko načina stjecanja prava vlasništva nastvarima, i to: Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene opće pretpostavkepropisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – a to jesposobnost stvari da bude objekt prava vlasništva, sposobnost stjecatelja dastekne pravo vlasništva i valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu iobjektu stjecanja (pokretnine ili…
Oporezivanje isplate dividendi i udjela u dobiti hrvatskog trgovačkog društva njemačkim poreznim rezidentima
U današnjoj praksi, čest je slučaj da u Republici Hrvatskoj djeluju trgovačkadruštva čiji su vlasnici fizičke ili pravne osobe rezidenti Republike Njemačke. U nastavku se daje pregled poreznih stopa koje se primjenjuju kodoporezivanja isplate dividendi u slučaju kada je vlasnik hrvatskogtrgovačkog društva pravna ili fizička osoba njemački porezni rezident. I. Oporezivanje ostvarene dobiti društva –…
Oporezivanje isplate neto dobiti pravnim i fizičkim osobama, rezidentima Republike Njemačke
Ostvarena neto dobit koju poduzeće sa sjedištem u R. Hrvatskoj ostvariobavljanjem djelatnosti i odluči isplatiti članu društva / osnivaču oporeziva jeili porezom na dobit po odbitku (za pravne osobe ) ili porezom na dohodakod kapitala (za fizičke osobe) . Za članove društva koji su porezni rezidenti RH u potpunosti se primjenjujetuzemno porezno zakonodavstvo , dok…
Kratki pregled poreznog sustava RH
PRAVNE OSOBEPorez na dobit Trgovačko društvo i druga pravna osoba rezident Republike Hrvatske kojagospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti,dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi obveznik jeplaćanja poreza na dobit, a porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinicainozemnog poduzetnika (nerezident). Dobit se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda irashoda prije…
Djelatnosti nerezidenata preko stalnog poslovnog subjekta
Poznato je da neki građani imaju velike količine novca na bankovnim računima, dok im se trenutno, zbog visoke inflacije i niskih kamata na štednju, ne isplati štednja u banci. Držeći novac u banci ne ostvaruju nikakvu dobit, a istovremeno inflacija umanjuje vrijednost ušteđenog novca jer svakim danom ušteđenim novcem mogu kupiti sve manje proizvoda i…
Hrvatska financijska agencija – kreditna procjena dužnika u Njemačkoj i Hrvatskoj
FINA je skraćenica za Financijsku agenciju koja je državna financijska agencija u Hrvatskoj. FINA je državna agencija u kojoj se uz naknadu mogu zatražiti podaci iz trgovačkog registra, računi poduzeća, poslovni rezultati i založna prava u obliku kreditnih izvješća. Financijska agencija vodi registar svih računa poslovnih subjekata i fizičkih osoba, iako Agenciji nisu poznata stanja…
Oporezivanje osoba u Republici Hrvatskoj
U osobnom poreznom obvezniku porezni obveznik može biti fizička osoba koja ostvaruje dohodak ili nasljednik svih poreznih obveza na dohodak umrle osobe do smrti. Pri tome je moguće zajedničko stjecanje dohotka na način da se svaka fizička osoba prema udjelu u dohotku smatra samostalnim poreznim obveznikom. Porezom na dohodak oporezuju se dohoci ostvareni u Republici…