Vlasnički odnosi supružnika u hrvatskoj: Propisi prema obiteljskom pravu

Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su u Republici Hrvatskoj Obiteljskim zakonom. Sukladno odredbama Obiteljskog zakona bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

  1. Bračna stečevina:
    Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, osim ako nisu drugačije ugovorili. Naime, bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Bračnom stečevinom smatra se dobitak od igara na sreću, kao i imovinska korist od autorskih i autorskom pravu srodnih prava.
  2. Vlastita imovina:
    Vlastita imovina pojedinog bračnog druga je imovina koju on ima u trenutku sklapanja braka kao i ona koju je stekao tijekom bračne zajednice ali ne na temelju rada, dobitaka od igara na sreću ili od imovinske koristi od autorskog prava. Tako će primjerice imovina koju jedan bračni drug stekne nasljeđivanjem, darovanjem i sl. ostati njegova vlastita imovina. Isto tako, zakonom je izričito propisano da je autorsko djelo vlastita imovina onog bračnog druga koji ga je stvorio, dok imovinska korist od autorskog prava ostvarena tijekom bračne zajednice predstavlja bračnu stečevinu.
  3. Bračni ugovor:
    Bračnim ugovorom supružnici mogu urediti imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini, a isti se može zaključiti prije sklapanja braka i tijekom braka s tim da bračni ugovor sklopljen prije sklapanja braka ima odgodni učinak. Za valjanost bračnog ugovora potrebno je da bude sklopljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni od strane javnog bilježnika. Zakon ne dopušta ugovaranje primjene stranog prava na imovinske odnose bračnih drugova.
  4. Propisi za izvanbračne zajednice:
    Sve što je zakonom propisano za imovinske odnose bračnih drugova vrijedi i za izvanbračnu zajednicu (pod uvjetom da se radi o zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine ili kraće ukoliko je u njoj rođeno zajedničko dijete).
  5. Primjenjivo pravo u sporu:
    U slučaju sudskog spora u vezi imovinskih odnosa bračna drugova mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani. Ako su bračni drugovi državljani različitih država, mjerodavno je pravo države u kojoj imaju prebivalište, a ako nemaju ni zajedničko državljanstvo ni prebivalište u istoj državi, mjerodavno je pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko prebivalište. Ako se mjerodavno pravo ne bi moglo odrediti na nijedan od navedenih načina, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.