202106.21
Off
0

Porezne posebnosti i razlike u Njemačkoj i Hrvatskoj

U nastavku iznosimo porezne posebnosti, odnosno razlike Savezne Republike Njemačke i Republike Hrvatske glede nameta na nekretninama, poreza na nasljedstvo te porezne obveze ovisno o rezidentnosti obveznika. Razlike u uređenjima navedenih država nisu zanemarive, stoga dio razlika iznosimo u nastavku teksta.

Nameti glede nekretnina

U Republici Hrvatskoj vlasnici nekretnina ne plaćaju godišnji porez na nekretnine, osim ako se ne radi o kući za odmor, već se plaća namet u vidu komunalne naknade koja mora biti određena rješenjem o komunalnoj naknadi. Pored mjesečnog iznosa komunalne naknade u jednoj točki izreke rješenja, u drugoj točki izreke mora biti naznačen godišnji iznos komunalne naknade.

Ako ste fizička osoba i vlasnik kuće za odmor (zgrade, dijela zgrade ili stana koji koristite povremeno ili sezonski), plaćate porez na kuće za odmor godišnje. 
Porez iznosi od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine, ovisno o odluci općine ili grada u kojem se kuća nalazi. To bi značilo da ćete, ukoliko Vaša nekretnina ima npr. 100 m2 korisne površine, platiti godišnji porez na Vašu kuću za odmoru u iznosu između 500,00 do 1.500,00 kuna (cca 65,00 do 200,00 EUR).

Međutim, potrebno je napomenuti da se sukladno hrvatskom Zakonu o porezu na promet nekretnina plaća porez na promet nekretnina odnosno obveznik plaćanja poreza je stjecatelj nekretnine. Ovaj se porez plaća po stopi od 3% od utvrđene osnovice (tržišna vrijednost) poreza na promet nekretnina. To bi značilo da ako kupujete nekretninu u Republici Hrvatskoj, morate platiti navedeni porez. Napominjemo da postoji mogućnost da kupci, bilo fizičke ili pravne osobe, mogu biti u obvezi platiti PDV ako kupuju novu nekretninu ili nekretninu koja je u uporabi manje od 2 godine , međutim u tom slučaju ne bi plaćali porez na promet nekretnina. U Njemačkoj ovaj porez, ovisno o saveznoj državi iznosi između 3,5 i 6,5 %.

Nadalje, u Njemačkoj je nužno plaćati godišnji porez na nekretnine. Porez na nekretnine je porez na imovinu te ga je svaki vlasnik kuće u Njemačkoj dužan platiti. Naplaćuje se za vlasništvo kao i izgradnju na čestici. Svaki vlasnik nekretnine mora plaćati porez na nekretnine svaka tri mjeseca, ako nije drugačije ugovoreno. Osnova za ovo oporezivanje je jedinična vrijednost, a koja se utvrđuje u postupku od strane porezne uprave.

Porez na nekretnine u Njemačkoj obuhvaća sve nekretnine koje osoba posjeduje, neovisno o tome radi li se o kući ili stanu u kojem je osoba trajno nastanjena ili o kući za odmor.

Porez na nasljedstvo

U Hrvatskoj porez na nasljedstva i darove plaćate ako ste na dar dobili ili naslijedili:

  • gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire
  • pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze.

Ako se kao nasljednik odreknete nasljedstva ili ga ustupite u ostavinskom postupku, porez plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno, te se plaća po stopi od 4 %.

Nadalje, ako ste nasljeđivanjem ili darovanjem stekli nekretninu, ona se oporezuje porezom na promet nekretnina, koji kao što je već navedeno iznosi 3% od utvrđene osnovice poreza na promet nekretnina.

Što se tiče, nekretnina treba napomenuti da ukoliko se na darovane nekretnine plaća porez na dodanu vrijednost, niste dužni platiti i porez na promet nekretnina.
Pravo na oslobađanje imate i ako ste nekretninu naslijedili, dobili na dar ili stekli na drugi način bez naknade i pripadate u jednu od sljedećih kategorija:

  • bračni ili izvanbračni drug, formalni ili neformalni životni partner, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji u u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
  • fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
  • bivši bračni drugovi, bivši izvanbračni drugovi te bivši formalni i neformalni životni partneri  kada uređuju svoje imovinske odnose.
    Također napominjemo da se neke od ovih iznimki odnose i na nasljeđivanje pokretnina.

U Njemačkoj, svatko tko preuzima nasljedstvo plaća porez na nasljedstvo, a što može biti novac, tvrtka ili imovina. Prilikom izračuna poreza na nasljedstvo važni su iznos nasljedstva i stupanj srodstva. Za nasljedstvo postoji određeni neoporezivi iznos, do kojeg iznosa se ne mora plaćati porez na nasljedstvo.

Neoporezivi iznosi osiguravaju da srodni preostali članovi obitelji mogu naslijediti znatan iznos neoporezivo, a iznos poreza na nasljedstvo određuje se stopom poreza na nasljedstvo ovisno o ostavini. Također ovisno o stupnju srodstva, primjenjuje se razred poreza na nasljedstvo.

Porez u odnosu na rezidentnost

U pravilu država u kojoj ste rezident u porezne svrhe može oporezivati vaš ukupni svjetski dohodak, bilo da je riječ o dohotku po osnovi rada ili nezarađenom dohotku. To uključuje plaće, mirovine, naknade, dohodak od nekretnina i iz drugih izvora te kapitalne dobitke od prodaje nekretnina ostvarene bilo gdje u svijetu.

Sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenog između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, rezident je osoba koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja sličnoga značenja te obuhvaća i tu državu, njezine pokrajine i njezina lokalna tijela.
Ako je osoba porezni rezident obiju država ugovornica, tada vrijedi sljedeće:

a) osoba se smatra rezidentom one države u kojoj ima prebivalište; a ako ima  prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident one države s kojom ima najuže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom one države čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih,  nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Svrha međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a koji su bilateralni i primjenjuju se za porezne obveznike rezidente država ugovornica jest izbjeći efekt dvostrukog oporezivanja pa u pravilu ne odlazi do dvostruke porezne obveze za poreznog obveznika. Načelno se odredbama jednog takvog ugovora utvrđuje pravo država ugovornica na oporezivanje pojedine vrste dohotka i primjene metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu ili izuzimanje) .
Dakle, ovisno o navedenim uvjetima, možete se smatrati rezidentom jedne ili druge države, slijedom čega ćete biti i oporezivani u državi svoje rezidentnosti pa je stoga poželjno upoznati se s poreznim odredbama obje države kako biste ustanovili koji porezni sustav više odgovara Vašim potrebama.

Preporučamo da se za detaljnije savjetovanje obratite odvjetniku ili poreznom savjetniku u državi čije Vam oporezivanje od važnosti.