8:00 – 16:00

Naši radni sati pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Pozovite nas za konzultacije

 

Author: ja4my

Vaic Law Office > Articles posted by ja4my (Page 3)

Izlazak društvenika iz d.o.o.-a

Kada društvenik izlazi, njegovo sudjelovanje u društvu kao i sva prava i obveze vezana uz to prestaju. Općenito, izlazak je povezan s valjanim razlogom za izlazak, ali društvenik također može napustiti društvo prodajom svojih društvenih udjela, pod uvjetom da ne postoje ograničenja. Kroatski Zakon o trgovačkim društvima (HGG) predviđa dva načina izlaska iz d.o.o.-a. Jedan način već je predviđen u društvenom ugovoru. Drugi način omogućava društveniku da traži izlazak putem tužbe ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Tužba za izlazak iz d.o.o.-a Ako društveni ugovor ne predviđa mogućnost izlaska, svaki društvenik može zahtijevati izlazak putem tužbe, ali samo ako postoji zakonski opravdan razlog. Društvenik ne može...

Continue reading

Stjecanje hrvatskog državljanstva za strance

Ovim se člankom osvrćemo na postupak stjecanja državljanstva za osobe koje nemaju neki oblik poveznice s Republikom Hrvatskom (kao što je to primjerice pripadnost hrvatskom narodu). Stjecanje državljanstva uređeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu te se temeljem ovog zakona državljanstvo može steći na 4 načina: podrijetlom rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske prirođenjem po međunarodnim ugovorima Osoba koja nije pripadnik hrvatskog naroda, iseljenik ili potomak iseljenika hrvatsko državljanstvo može steći prirođenjem. Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama: da je navršio 18 godina života; da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust...

Continue reading

Vlasnički odnosi supružnika u hrvatskoj: Propisi prema obiteljskom pravu

Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su u Republici Hrvatskoj Obiteljskim zakonom. Sukladno odredbama Obiteljskog zakona bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina:Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, osim ako nisu drugačije ugovorili. Naime, bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Bračnom stečevinom smatra se dobitak od igara na sreću, kao i imovinska korist od autorskih i autorskom pravu srodnih prava. Vlastita imovina:Vlastita imovina pojedinog bračnog druga je imovina...

Continue reading

Imovinski odnosi bračnih partnera u Hrvatskoj: Pravilnici prema Obiteljskom zakonodavstvu

U Republici Hrvatskoj obiteljsko zakonodavstvo regulira imovinske odnose bračnih partnera. Ovo je pregled bračne i osobne imovine, kao i značaj brakova sklopljenih uz predbračni ugovor: Bračna imovina:Bračna imovina obuhvaća imovinu stečenu radom tijekom bračne zajednice, kao i imovinu koja proizlazi iz nje. Bračni partneri su suvlasnici u jednakim dijelovima, osim ako se drugačije dogovore. I dobitci od kockanja i imovinske koristi od autorskih i srodnih prava također spadaju u bračnu imovinu. Osobna imovina:Osobna imovina bračnog partnera sastoji se od imovine koju je posjedovao prije braka ili koju je stekao tijekom bračne zajednice, ali ne putem rada, kockanja ili imovinskih koristi od autorskih...

Continue reading

Osporavanje testamenta u hrvatskoj: Razlozi, rokovi i pravna pitanja

Nasljeđivanje u Hrvatskoj regulira prijenos imovine nakon smrti osobe, ili zakonski ili oporukom. Svako može odrediti nasljednika i regulirati njegova prava u oporuci. Ovdje istražujemo zašto i kako se testamenti mogu osporiti. Razlozi za osporavanje testamenta: Nedostaci u volji ostavitelja: Testament se može osporiti ako ga je ostavitelj sastavio pod prisilom, prijetnjom, obmanom ili zabludom. Zahtjev za to mora biti podnesen u roku od godinu dana od saznanja razloga za osporavanje, najkasnije deset godina nakon sastavljanja testamenta. Nedostatak propisane forme: Valjani testament mora poštivati zakonske oblike (ručno napisan, napisan pred svjedocima, javan ili usmen u izvanrednim okolnostima pred dva istovremeno prisutna svjedoka)....

Continue reading

Hipoteka kao osiguranje tražbine

Zajam često omogućava veća ulaganja poput kupnje kuće ili stana. Takvi su zajmovi gotovo uvijek osigurani hipotekom na nekretnini. Hipoteka također omogućava osiguranje druge tražbine prema dužniku. Hrvatski zakon priznaje kao založno pravo samo hipoteku na nekretnini. Hipoteka se može upisati kao dobrovoljno, sudsko ili založno pravo. Osnivanje i upis hipoteke Hipoteka se osniva upisom u zemljišne knjige. Osnivanje hipoteke ne prenosi se vlasništvo i vjerovnik nema pravo koristiti nekretninu opterećenu hipotekom. Stoga je hipotekarni ugovor na snazi samo ako je zaključen u pisanom obliku. Uz to, mora imati posebne kvalitete propisane Zakonom o zemljišnim knjigama. Ako se pravila zemljišnoknjižnog prava ne uzmu...

Continue reading

Pobojnost

Sukladno odredbama hrvatskog Zakona o obveznim odnosima, postojanje određenih mana volje prilikom sklapanja ugovora uzrokuje ništetnost ili pobojnost pravnog posla. Pobojnost je pravni institut koji za razliku od ništetnosti ne nastupa već po samom zakonu, već je nužno u sudskom postupku utvrditi postojanje razloga pobojnosti te zahtijevati poništenje takvog ugovora. Međutim, ugovornim stranama ostavljena je mogućnost takav ugovor, koji je utvrđen pobojnim, naknadnim radnjama konvalidirati tj. osnažiti, što kod ništetnih ugovora nije moguće. Legitimirane strane u ovim sudskim postupcima mogu biti samo ugovorne strane, a treće osobe nemaju pravo zahtijevati utvrđenje pobojnosti i poništaj pobojnih ugovora. Jednom kada je ugovor poništen, ona...

Continue reading

Nasljedno pravo u republici hrvatskoj

Nasljedno pravo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o nasljeđivanju. Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes. Nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti. Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik. Ostavina se sastoji od svega što je...

Continue reading

Odgovornost za nedostatke iz ugovora o građenju

Ugovor o građenju je zapravo ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu - sagraditi određenu građevinu u ugovorenom roku na određenom zemljištu, ili na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu. Svaki ugovor o građenju mora sadržavati predmet i cijenu. Predmet ugovora je izgradnja određene građevine na određenom zemljištu ili izvođenje drugih građevinskih radova. Pritom se građevinom smatraju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove. Valja reći da se predmetom ugovora o građenju...

Continue reading

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane nadležnog suda ili solemniziran od strane javnog bilježnika ili sastavljen u...

Continue reading