8:00 – 16:00

Naši radni sati pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Pozovite nas za konzultacije

 

Author: ja4my

Vaic Law Office > Articles posted by ja4my (Page 4)

Ugovor o doživotnom uzdržavanju

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Obveze davatelja uzdržavanja mogu uključivati primjerice svakodnevno donošenje toplog obroka, nabavku namirnica, brigu o održavanju higijene kućanstva, brigu o zdravlju osobe i...

Continue reading

Agencija za privremeno zapošljavanje i ustupanje agencijskih radnika u inozemstvo

Agencija za privremeno zapošljavanje Rad agencije za privremeno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o radu. Prema članku 44. stavku 1. spomenutog zakona agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku. Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad. Uz poslove ustupanja radnika, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom...

Continue reading

Dugotrajno boravište i stalni boravak stranaca u hrvatskoj

Državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju uređen boravak nakon izvjesnog vremena mogu podnijeti zahtjev za dugotrajno boravište ili za stalni boravak. Dugotrajno boravište Dugotrajno boravište može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od pet godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do deset mjeseci ukupno ili jednokratno do šest mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje dugotrajnog boravišta državljanin treće zemlje mora imati odobren privremeni boravak, azil...

Continue reading

Kratkotrajni i privremeni boravak stranaca u republici hrvatskoj

Državljani trećih zemalja (državljani država koje nisu članice EGP-a) u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti pravo na kratkotrajni ili privremeni boravak te na dugotrajno boravište i stalni boravak. U ovom tekstu govorit će se o kratkotrajnom i privremenom boravku. Kratkotrajni boravak Državljani trećih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj na kratkotrajnom boravku do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (90 dana boravka se može iskoristiti jednokratno ili višekratno). Osim boravka u Hrvatskoj, u spomenutih 90 dana ubraja se boravak u bilo kojoj državi članici Schengenskog područja. Državljanin treće zemlje za vrijeme kratkotrajnog boravka mora imati prijavljen smještaj, a osoba koja mu...

Continue reading

Promjene na strani dužnika

U kontekstu obveznopravnih odnosa, promjena subjekta obveze na strani dužnika može se izvršiti na nekoliko načina. Obveza dužnika iz nekog ugovora, može se prenijeti na treću osobu – preuzimanjem duga, pristupanjem dugu ili preuzimanjem ispunjenja. Ugovor o preuzimanju duga Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze. Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, ako je na njega pristao vjerovnik. Dakle, iako su stranke ugovora o preuzimanju duga dužnik i preuzimatelj duga, ugovor nije valjan i ne dolazi do promjene na strani dužnika, ako na njega ne pristane vjerovnik. Do pristanka vjerovnika ili za slučaj da...

Continue reading

Stjecanje nekretnina u republici hrvatskoj za strance

Strani državljani, odnosno strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati vlasništvo na nekretnine na području Republike Hrvatske. Pritom moraju biti ispunjeni određeni zakonski uvjeti. Razlika između državljana EU i državljana država nečlanica EU Državljani država članica EU mogu bez ikakvih prepreka steći nekretnine u Republici Hrvatskoj.  Državljani država članica još od ulaska Hrvatske u Europsku uniju izjednačeni su s hrvatskim državljanima u pogledu stjecanja građevinskog zemljišta i svime što je povezano s tim zemljištem (kuća, stan itd.). Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, državljani država članica nisu ga mogli stjecati zbog moratorija na stjecanje poljoprivrednog zemljišta. Taj moratorij istekao je 01. srpnja 2023.g....

Continue reading

Porezno priznati troškovi u hrvatskom d.o.o.-u

Društva s ograničenom odgovornošću obveznici su plaćanja poreza na dobit. Pritom se kao porezna osnovica uzima razlika prihoda i rashoda uvećana ili umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Smanjenje porezne osnovice moguće je na više načina. Jedan od najboljih načina kojim se ujedno nagrađuju i zaposlenici društva neoporezive su isplate radnicima. Takve neoporezive isplate povećavaju troškove društva što za posljedicu ima plaćanje manje poreza. Poslodavcu na raspolaganju stoji širok dijapazon neoporezivih naknada koje može isplatiti radniku. One su kako slijedi: - Dnevnice za službeno putovanje - za npr. Njemačku i Austriju 70,00 EUR- Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju – u...

Continue reading

Likvidacija društva s ograničenom odgovornošću

Postupak kojim se obračunava i dijeli imovina trgovačkog društva kojem su nastupili razlozi za prestanak naziva se likvidacija te se ona provodi ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj. Provode je svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge osobe. Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti tražbine društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike, a radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. Moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije. Ako imovina društva...

Continue reading

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)

Osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je postupak kojim se osniva pravni entitet koji omogućava vlasnicima poslovanje pod zaštitom ograničene odgovornosti. Ova vrsta društva je često odabrana opcija za male i srednje poduzetnike, jer pruža određenu sigurnost i fleksibilnost u vođenju poslovanja. Poslovanje jednostavnog d.o.o.-a moguće je pokrenuti s najnižim iznosom temeljnog kapitala od 1,00 eura, uplaćenim u cijelosti u novcu, a najniži iznos poslovnog uloga također iznosi 1,00 EUR. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se korištenjem unaprijed pripremljenih obrazaca, a troškovi osnivanja  iznose otprilike 150,00 EUR. Jednostavno društvo može imati najviše pet članova društva i samo jednog člana uprave....

Continue reading

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću najčešći je oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Definirano je člankom 385. Zakona o trgovačkim društvima kao trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Najniži iznos temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću iznosi 2.500,00 EUR. Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću smisleno je iz više razloga. Jedan od njih svakako je porezni. Tako d.o.o. koji je u poreznom razdoblju ostvario prihode do 995.421,06 eura plaća porez po stopi od 10%, dok d.o.o. koji je ostvario prihode veće od 995.421,06 eura plaća porez po stopi od 18%. Porez na...

Continue reading