8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Obiteljsko pravo

Posvojenje djeteta u Republici Hrvatskoj

Posvojenje je zakonom uređen postupak kojim se uspostavlja roditeljski odnos između posvojitelja i djeteta. Uključuje provjeru podobnosti posvojitelja, procjene nadležnih institucija te odobrenje suda. Postupak se provodi u skladu sa Obiteljskim zakonom i drugim relevantnim propisima. Obiteljski zakon definira posvojenje kao poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. U daljnjim odredbama propisano je da  posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb te s ono može zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta. Tijekom postupku posvojenja posebice se pazi na dobrobit i interes djeteta u odnosu na osobine posvojitelja...

Nastavite čitati

Prestanak bračne zajednice

Prema odredbama Obiteljskog zakona, bez obzira na oblik u kojemu je sklopljen, brak prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. Poništajem ili razvodom brak prestaje kada odluka suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna. Međutim, prestanak braka ne utječe na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen. Ako je nestali bračni drug proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomoćnom odlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga. Poništaj braka Poništaj braka, odnosno poništenje braka, je postupak pred sudom kojim se brak proglašava nevažećim. Tužbu za poništaj braka mogu podnijeti: bračni drug,...

Nastavite čitati

Uzdržavanje djeteta

Sukladno Obiteljskom zakonu briga za maloljetno dijete prije svega je dužnost roditelja, a radno sposoban roditelj te obveze se ne može osloboditi. Ako roditelj ne pruža uzdržavanje, odgovornost prelazi na baku i djeda, a u određenim okolnostima i na maćehu ili očuha – u slučaju kada dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja, te osobito ako su u trenutku smrti roditelja živjeli zajedno s djetetom. Također, postoji i obveza uzdržavanja punoljetnog djeteta koje se školuje u srednjoj školi, na sveučilišnom ili stručnom studiju, programu osnovnog obrazovanja odraslih ili srednjoškolskog obrazovanja odraslih, pod uvjetom da redovito i uredno izvršava svoje obveze...

Nastavite čitati

Anticipirana naredba

Anticipirana naredba je javnobilježnička isprava kojom osoba unaprijed određuje drugu osobu da, u slučaju nastupa zakonom predviđenih okolnosti, u njezino ime donosi odluke, poduzima radnje i zastupa njezine interese. Također, anticipiranom naredbom osoba može unaprijed izraziti svoju volju i odlučiti o određenim životnim ili zdravstvenim pitanjima koja se mogu razumno predvidjeti u budućnosti. Uvođenjem anticipiranih naredbi u hrvatsko zakonodavstvo, zakonodavac je dodatno afirmirao primjenu načela autonomije volje pojedinca, s obzirom da mu omogućuje da u vrijeme dok je poslovno sposoban  izjavom danom u strogo propisanoj formi, unaprijed odluči o različitim životnim situacijama za slučaj njegove buduće nesposobnosti samostalnog donošenja takvih...

Nastavite čitati

Bračna stečevina

Prema hrvatskom Obiteljskom zakonu, bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stoga, imovina koju bračni drug posjeduje u trenutku sklapanja braka predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Zanimljivo je napomenuti da autorsko djelo predstavlja vlastitu imovinu bračnog druga koji ga je stvorio, međutim imovinska korist od autorskih i srodnih prava stečenih tijekom braka predstavljaju bračnu stečevinu, a to su i dobici od igara na sreću. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Dakle, ono što je...

Nastavite čitati

Vlasnički odnosi supružnika u hrvatskoj: Propisi prema obiteljskom pravu

Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su u Republici Hrvatskoj Obiteljskim zakonom. Sukladno odredbama Obiteljskog zakona bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina:Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, osim ako nisu drugačije ugovorili. Naime, bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Bračnom stečevinom smatra se dobitak od igara na sreću, kao i imovinska korist od autorskih i autorskom pravu srodnih prava. Vlastita imovina:Vlastita imovina pojedinog bračnog druga je imovina...

Nastavite čitati

Imovinski odnosi bračnih partnera u Hrvatskoj: Pravilnici prema Obiteljskom zakonodavstvu

U Republici Hrvatskoj obiteljsko zakonodavstvo regulira imovinske odnose bračnih partnera. Ovo je pregled bračne i osobne imovine, kao i značaj brakova sklopljenih uz predbračni ugovor: Bračna imovina:Bračna imovina obuhvaća imovinu stečenu radom tijekom bračne zajednice, kao i imovinu koja proizlazi iz nje. Bračni partneri su suvlasnici u jednakim dijelovima, osim ako se drugačije dogovore. I dobitci od kockanja i imovinske koristi od autorskih i srodnih prava također spadaju u bračnu imovinu. Osobna imovina:Osobna imovina bračnog partnera sastoji se od imovine koju je posjedovao prije braka ili koju je stekao tijekom bračne zajednice, ali ne putem rada, kockanja ili imovinskih koristi od autorskih...

Nastavite čitati