Ovim se člankom osvrćemo na postupak stjecanja državljanstva za osobe
koje nemaju neki oblik poveznice s Republikom Hrvatskom (kao što je to
primjerice pripadnost hrvatskom narodu).
Stjecanje državljanstva uređeno je Zakonom o hrvatskom
državljanstvu te se temeljem ovog zakona državljanstvo može steći
na 4 načina:
- podrijetlom
- rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske
- prirođenjem
- po međunarodnim ugovorima
Osoba koja nije pripadnik hrvatskog naroda, iseljenik ili potomak iseljenika
hrvatsko državljanstvo može steći prirođenjem.
Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je
podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava
ovim pretpostavkama:
- da je navršio 18 godina života;
- da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust
dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo; - da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno
do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku; - da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno
uređenje; - da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela
javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u
hrvatsko državljanstvo.
Što se tiče uvjeta iz točke 4., oni se utvrđuju provjerom znanja hrvatskog
jezika, latiničnog pisma te kulture i društvenog uređenja, o čemu više
možete pročitati u nastavku teksta.
Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u
trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema
dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može
se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo (s rokom važenja od
dvije godine) ako udovoljava ostalim pretpostavkama.
Ukoliko je stranac u braku s hrvatskim državljaninom te mu je odobren
stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može steći
državljanstvo i bez udovoljavanja uvjetima pod brojevima od 1. do 4., a iste
uvjete ne mora ispunjavati ni stranac čije bi primanje u hvatsko
državljanstvo pretstavljalo interes za Republiku Hrvatsku.
Zahtjev za stjecanje državljanstva podnosi se osobno policijskoj upravi
odnosno policijskoj postaji i to na obrascu i uz priloge obrascu propisanima
pravilnikom, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog
boravka, a hrvatsko državljanstvo se smatra stečenim prirođenjem počevši
od onog dana kada je osobi uručeno rješenje o primitku u hrvatsko
državljanstvo, kada je potrebno dati i svečanu prisegu.
Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog
pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima
stjecanja hrvatskog državljanstva
Što se tiče uvjeta za dobivanje državljanstva potrebno je detaljnije pojasniti
na koji način stranac dokazuje poznavanje jezika, pisma, kulture i
društvenog uređenja. Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma može
se dokazivati: potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i
latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za
obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za
obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika, svjedodžbom o završenom
osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj ili
svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je
obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o
završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika. Za očekivati
je da će osobe koje 8 godina žive na području Republike Hrvatske doseći
određenu razinu poznavanja hrvatskog jezika, koja bi dostajala za
potvrđivanje poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja dokazuje se
popunjavanjem upitnika. Taj upitnik se sastoji od 15 pitanja iz raznih
područja, a određen je nasumičnim odabirom službene osobe. Smatra se da
je stranac dokazao svoje poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja
Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja iz
upitnika.
Sastavni dio navedenog Pravilnika čini prilog koji sadrži 100 pitanja pomoću
kojih se vrši provjera poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja, a
koje stranci popunjavaju prilikom podnošenja zahtjeva za primitak u
hrvatsko državljanstvo. Dakle, od mogućih 100 pitanja, osoba odgovara na
nasumičnih 15, od čega točno mora odgovoriti na njih 10. Za sve daljnje
upite o stjecanju državljanstva preporučljivo je obratiti se odvjetniku.