8:00 – 16:00

Naši radni sati pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Pozovite nas za konzultacije

 

Kratki pregled poreznog sustava RH

Vaic Law Office > Novosti  > Kratki pregled poreznog sustava RH

Kratki pregled poreznog sustava RH

Trgovačko društvo i druga pravna osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi obveznik je plaćanja poreza na dobit, a porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

Dobit se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, a poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu. U nju ulazi i dobit od likvidacije ili drugog postupka kojim porezni obveznik okončava poslovanje sukladno posebnim propisima, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika.

Stopa poreza na dobit iznosi 10% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 995.421,06 EUR, ili 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 995.421,06 EUR.

Osobni odbitak poreznog obveznika je neoporezivi dio dohotka, a osnovica osobnog odbitka iznosi 530,90 EUR.

Porezni obveznik može svoj osobni odbitak uvećati za odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu i to za fizičke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze 3.185,40 EUR.

Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka prilikom obračuna predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ili u godišnjem obračunu poreza.

Rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Porezno priznati troškovi (odnosi se na pravne osobe i fizičke osobe obrtnike/ samostalne djelatnosti)
Porezno priznati troškovi jesu svi oni troškovi (rashodi) koji zapravo služe obavljanju djelatnosti, odnosno može se dokazati izravna korelacija između ostvarivanja prihoda i tih rashoda.
Ti troškovi između ostalog mogu biti: terenski dodatak, naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, otpremnina zbog odlaska u mirovinu, dar djelatniku u novcu na ime božićnice ili neke druge naknade, troškovi korištenja službenog mobitela, nagrade za dobar rad, pa se tako djelatnicima mogu isplatiti sljedeće uz neoporezivu isplatu prigodne nagrade (božićnice, regresa i sl.) do 663,62 EUR, nagrada za radne rezultate (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 995,43 EUR, naknada za topli obrok 796,44 – sve na godišnjoj razini.

U ove troškove su uključene i naknade za troškove redovite skrbi djece radnika do visine stvarnih izdataka, premije dodatnog i dopunskog osiguranja radnika do 331,81 EUR godišnje, naknada troška za prijevoz na posao i s posla te korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe, potpore za novorođenče. U navedeno se mogu ubrojiti i radna odjeća i obuća, pa primjerice službena odjeća odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu također predstavlja priznati trošak – ukoliko je tako propisano Pravilnikom.

Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, kapitalni dobici, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi plaća se po odbitku po stopi od 10%. Isplatitelj je obvezan za oporezive dividende podnijeti Obrazac JOPPD na

dan isplate/sljedeći radni dan, a za neoporezive isplate do 15. idućeg mjeseca, s propisanim oznakama.

Poslovni udio u društvu moguće je prenositi s jedne osobe na drugu, bilo da je riječ o pravnoj bilo o fizičkoj osobi.

Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi (solemnizira) javni bilježnik, bez obzira na to radi li se o kupoprodaji, darovanju ili nekom drugom pravnom poslu koji ima za posljedicu prijenos poslovnog udjela. U slučaju nasljeđivanja, za prijenos poslovnog udjela potrebno je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

Bitno je istaknuti da ustup/prijenos poslovnog udjela u društvu ne podliježe oporezivanju, međutim samo u slučaju ako je ugovoren prijenos bez naknade ili ako je prijenos nastao nakon dvije godine od stjecanja ili ako nema razlike u cijeni.

U svrhu zaštite od dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska i Savezna Republika Njemačka, sklopile su Ugovor između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu.

Sukladno navedenom ugovoru, dobit od poslovanja društva jedne države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi.
Ako društvo posluje na taj način, dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ali samo onaj iznos dobiti koji se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici.
Što se tiče dividendi, dividende koje društvo rezident države ugovornice plaća rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje plaća dividende, i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi rezident druge države ugovornice, tada porez ne smije biti veći od:
a) 5% od bruto-iznosa dividendi ako je stvarni korisnik društvo (ali ne društvo osoba) koje izravno posjeduje najmanje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividende;
b) 15% od bruto-iznosa dividendi u svim ostalim slučajevima.

No Comments

Leave a Comment