Poslovanje nerezidenata putem stalne poslovne jedinice
Opće je poznato da neki građani drže velike iznose novca na bankovnim računima, dok zbog visoke inflacije i niskih kamatnih stopa štednja u banci trenutno nije isplativa.
Naime, držanjem novca u banci štediše ne ostvaruju nikakav prinos, dok istovremeno inflacija smanjuje vrijednost ušteđenog novca, jer štediše s ušteđenim novcem mogu iz dana u dan kupiti sve manje proizvoda i usluga, a ovaj će se trend nastaviti i u budućnosti.
Kako bi se očuvala vrijednost novca, ulaganja u nekretnine pružaju dobru zaštitu od inflacije i predstavljaju opipljivu, trajnu vrijednost.
Dobar primjer su ulaganja u nekretnine za odmor koje se kasnije mogu iznajmljivati.
Iznajmljivanjem nekretnina za odmor investitori ostvaruju redovite prihode, a također treba istaknuti da je tržište nekretnina u posljednje vrijeme ostvarilo pozitivan gospodarski rast, čime se povećava vrijednost nekretnine i mogućnost zarade prilikom prodaje iste.
Osim domaćih investitora, i strani investitori ostvaruju pozitivan trend ulaganjem u domaće tržište nekretnina (za odmor). Prije početka pružanja usluga smještaja, strani investitori dužni su regulirati svoj porezni status u Republici Hrvatskoj.
Njihov porezni status ovisi o načinu pružanja usluga smještaja, jesu li porezni obveznici u državi rezidentnosti te jesu li osobe iz drugih država članica EU-a ili trećih zemalja.
Stalna poslovna jedinica nerezidenta je stalno mjesto poslovanja putem kojeg nerezident, strani poduzetnik, obavlja djelatnosti u Republici Hrvatskoj, u cijelosti ili djelomično.
Danas poduzeća sve češće posluju na tržištima različitih zemalja. Zbog rasta i širenja multinacionalnih kompanija, kao i problema s prekograničnim aktivnostima i njihovim sve složenijim oporezivanjem, dolazi do situacija međunarodnog dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja.
Proširenjem poslovanja poduzeća izvan granica države rezidentnosti postoji mogućnost osnivanja stalne poslovne jedinice putem koje poduzetnik može djelomično ili potpuno obavljati djelatnost bez registracije pravnog oblika djelatnosti u toj državi.
Kako je stalna poslovna jedinica složen koncept i izaziva sumnje u pogledu utvrđivanja i oporezivanja dobiti zbog konkuriranja nadležnosti različitih poreznih vlasti za istog poreznog obveznika, kao i zbog problema međunarodnog dvostrukog oporezivanja, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj regulirala je ovo pitanje kroz Model ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine. Cilj je izbjeći dvostruko oporezivanje, spriječiti utaju poreza i osigurati pravilnu raspodjelu poreznih prava između ugovornih država, pri čemu se posebno regulira stalna poslovna jedinica i poslovni prihod.
Specifični cilj ovakvog uređenja je izbjeći oporezivanje jednog poreznog obveznika od strane dvije porezne vlasti kako poduzetnici ne bi bili „kažnjeni“ zbog interesa za poslovanje u inozemstvu.
Tako kroz stalnu poslovnu jedinicu strano poduzeće može legalno obavljati djelatnost u Republici Hrvatskoj određeno vrijeme bez registracije na Trgovačkom sudu.
Naime, stalna poslovna jedinica registrira se pri nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Takvi porezni obveznici dužni su za porezne svrhe iskazati sve prihode ostvarene u Republici Hrvatskoj za koje Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja.
