Prijedlog izmjena i dopuna zakona o strancima
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima bio je na javnom savjetovanju od 28. veljače do 14. ožujka.
Svrha njegovog donošenja je, između ostalog, i usklađivanje s novom Direktivom o tzv. plavoj karti EU-a čime će se pridonijeti u prvom redu dolazak visoko kvalificirane radne snage.
Također, cilj je povećati učinkovitost zapošljavanja stranih radnika i bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, ali i zaštititi domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana te osigurati potrebnu radnu snagu u gospodarstvu. Predviđeno stupanje na snagu je 1. siječanj 2025. g.
Novosti
Mijenja se razdoblje važenja dozvole za boravak i rad s dosadašnjih godine dana na 3 godine. Također, produljuje se i trajanje sezonske dozvole za boravak i rad s 6 na 9 mjeseci. Novina je i mogućnost promjene poslodavca.
Naime, državljani trećih zemalja će nakon godine dana rada u Hrvatskoj imati mogućnost promijeniti poslodavca u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, bez ishođenja nove dozvole.
Dakle, dozvola za boravak i rad neće biti vezana uz poslodavca kako je to u trenutno važećem Zakonu o strancima.
Novost je i promjena duljine trajanja EU Plave karte koja se izdaje visokokvalificiranim državljanima trećih zemalja. Ona će se izdavati na razdoblje od 4 godine, umjesto na dosadašnje razdoblje od 2 godine. Također, moći će se izdati osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije već imaju druge stručne vještine koje moraju biti visoke razine, sukladno Direktivi EU-a.
Nadalje, propisuju se i strože odredbe vezane za uvjete koje mora ispuniti poslodavac kako bi za radnika mogao ishoditi dozvolu za boravak i rad.
Tako se dozvola za boravak i rad neće moći izdati poslodavcu kojem je pravomoćno izrečena kaznena sankcija u vezi s općom sigurnošću ili prekršajnopravna sankcija iz područja socijalnog osiguranja i zaštite na radu.
Time se Zakonom uvode „crne liste“ i šestogodišnje kazne za poslodavce koji ne prijavljuju strane radnike. Neodgovornost dijela poslodavaca nastojati će se suzbiti na način da će odsada biti dužni izdati zadužnicu u korist Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova za svakog državljanina treće zemlje koji ulazi u Republiku Hrvatsku temeljem vize, u roku 5 dana nadležnoj policijskoj upravi – čime se osigurava povratak državljana treće zemlje ukoliko zapošljavanje u konačnici ne bude ostvareno.
Dodatni uvjeti uključuju minimalan promet koji poslodavac mora ostvariti (pravna osoba 10.000,00 EUR mjesečno, fizičke osobe 15.000,00 EUR u posljednjih 6 mjeseci) te nepojavljivanje na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad prema relevantnim propisima.
Također propisuju se i omjeri između državljana trećih zemalja u odnosu na broj zaposlenih hrvatskih državljana, državljana EGP-a ili Švicarske Konfederacije kada se može izdati pozitivno mišljenje od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za izdavanje dozvole za boravak i rad (omjer iznosi 16% ako je riječ o nedeficitarnim zanimanjima, a 8% ako se radu o zapošljavanju u deficitarnom zanimanju).
Još jedan uvjet koji mora biti ispunjen na strani poslodavca je taj da poslodavac zadnjih godinu dana (umjesto dosadašnjih 6 mjeseci) mora imati u kontinuitetu zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina Republike Hrvatske, odnosno države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije.
Taj radnik mora biti zaposlen na neodređeno i na puno radno vrijeme na području RH. Uvodi se i ograničenje broja podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad sukladno veličini i realnim potrebama poslodavca. Ako poslodavac ima do 50 zaposlenih radnika moći će podnijeti 50 zahtjeva, poslodavci s do 250 radnika do 250 zahtjeva za strane radnike, a oni s više od 250 radnika neće imati ograničenje
Povećava se i uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će morati provjeravati kompetencije državljanina treće zemlje za rad u traženome zanimanju.
Uvodi se i uvjet da ugovor o radu ne smije sadržavati nikakve diskriminatorne odredbe, ali i uvjet da plaća državljanina trećih zemalja ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj na sličnim radnim mjestima.
Pravila o smještaju stranih radnika propisati će se podzakonskim aktom.
