Stjecanje hrvatskog državljanstva za strance

Ovim se člankom osvrćemo na postupak stjecanja državljanstva za osobe koje nemaju neki oblik poveznice s Republikom Hrvatskom (kao što je to primjerice pripadnost hrvatskom narodu).

Stjecanje državljanstva uređeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu te se temeljem ovog zakona državljanstvo može steći na 4 načina:

1. podrijetlom
2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske
3. prirođenjem
4. po međunarodnim ugovorima

Osoba koja nije pripadnik hrvatskog naroda, iseljenik ili potomak iseljenika hrvatsko državljanstvo može steći prirođenjem.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
3. da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
5. da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Što se tiče uvjeta iz točke 4., oni se utvrđuju provjerom znanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma te kulture i društvenog uređenja, o čemu više možete pročitati u nastavku teksta.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo (s rokom važenja od dvije godine) ako udovoljava ostalim pretpostavkama.

Ukoliko je stranac u braku s hrvatskim državljaninom te mu je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može steći državljanstvo i bez udovoljavanja uvjetima pod brojevima od 1. do 4., a iste uvjete ne mora ispunjavati ni stranac čije bi primanje u hvatsko državljanstvo pretstavljalo interes za Republiku Hrvatsku.
Zahtjev za stjecanje državljanstva podnosi se osobno policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji i to na obrascu i uz priloge obrascu propisanima pravilnikom, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka, a hrvatsko državljanstvo se smatra stečenim prirođenjem počevši od onog dana kada je osobi uručeno rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo, kada je potrebno dati i svečanu prisegu.

Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva

Što se tiče uvjeta za dobivanje državljanstva potrebno je detaljnije pojasniti na koji način stranac dokazuje poznavanje jezika, pisma, kulture i društvenog uređenja. Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma može se dokazivati:

1. potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika,
2. svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj ili svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku,
3. svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika.

Za očekivati je da će osobe koje 8 godina žive na području Republike Hrvatske doseći određenu razinu poznavanja hrvatskog jezika, koja bi dostajala za potvrđivanje poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja dokazuje se popunjavanjem upitnika. Taj upitnik se sastoji od 15 pitanja iz raznih područja, a određen je nasumičnim odabirom službene osobe. Smatra se da je stranac dokazao svoje poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja iz upitnika.

Sastavni dio navedenog Pravilnika čini prilog koji sadrži 100 pitanja pomoću kojih se vrši provjera poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja, a koje stranci popunjavaju prilikom podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo. Dakle, od mogućih 100 pitanja, osoba odgovara na nasumičnih 15, od čega točno mora odgovoriti na njih 10. Za sve daljnje upite o stjecanju državljanstva preporučljivo je obratiti se odvjetniku.