Zakon o strancima i zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj
Za firme koje žele zaposliti radnike iz trećih zemalja najvažniji propis u Hrvatskoj je Zakon o strancima. On određuje kada se može tražiti dozvola za boravak i rad, kada treba proći test tržišta rada, koje uvjete mora ispuniti poslodavac i u kojim slučajevima vrijede iznimke. U praksi najviše problema nastaje kada poslodavac krene u postupak prekasno ili pretpostavi da je dovoljno samo otvoriti društvo i pronaći radnike. Nije. U većini slučajeva najprije treba provjeriti ispunjava li poslodavac uvjete iz samog zakona.
Kada treba test tržišta rada i što vrijedi za deficitarna zanimanja
Osnovno pravilo je jednostavno: ako poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje, u velikom broju slučajeva prije zahtjeva za dozvolu za boravak i rad treba provesti test tržišta rada preko HZZ-a. Tim se testom provjerava ima li na domaćem tržištu rada osoba koje mogu obavljati taj posao. Ako ih nema, poslodavac nakon obavijesti HZZ-a podnosi zahtjev za konkretnog stranog radnika.
Važno je, međutim, znati da test tržišta rada nije potreban u svim slučajevima. Posebno su važne iznimke za određena deficitarna zanimanja, zatim za produljenje dozvole kod istog poslodavca i za iste poslove, kao i za posebne kategorije za koje zakon propisuje iznimku. U toj skupini su, među ostalim, ključno osoblje u trgovačkim društvima, samozapošljavanje u društvu ili obrtu u kojem stranac ima najmanje 51 posto udjela, EU plava karta i premještaj unutar društva. Upravo zato nije dovoljno gledati samo opće pravilo; najprije treba provjeriti postoji li zakonska iznimka koja postupak čini bržim i jednostavnijim.
Posebno pravilo za ključno osoblje i samozapošljavanje
Posebno pravilo važno je za direktore, članove uprave, prokuriste, osobe ovlaštene za zastupanje i strance koji kroz vlastito društvo ili obrt žele regulirati boravak i rad. Bit je u tome da se takve osobe ne tretiraju kao obični radnici. Zakon od njih traži viši prag ozbiljnosti: stvarno ulaganje, zapošljavanje domaćih radnika i dovoljno visoku vlastitu plaću odnosno dohodak.
Kod ključnog osoblja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog društva moraju biti ispunjeni opći uvjeti za dozvolu, ali i dodatni uvjeti za ovaj režim. Društvo mora imati temeljni kapital odnosno imovinu veću od 26.544,56 eura. Osim toga, moraju biti zaposlena najmanje tri hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme, i to na poslovima koji nisu poslovi prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora. Njihova bruto plaća mora biti najmanje u visini prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj prema službeno objavljenom podatku.
Stranac koji se vodi kao ključno osoblje također mora imati propisanu razinu plaće. Njegova mjesečna bruto plaća mora iznositi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako isti poslodavac želi imati više stranaca koji obavljaju ključne poslove, uvjet s domaćim radnicima se povećava: za svakog takvog stranca moraju biti zaposlena najmanje tri hrvatska državljana koji ispunjavaju navedene uvjete.
Kod samozapošljavanja pravilo je još praktičnije, samo otvaranje društva ili obrta nije dovoljno. Stranac koji se samozapošljava u vlastitom društvu ili obrtu mora dokazati ulaganje od najmanje 26.544,56 eura, zapošljavanje najmanje tri hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme te vlastitu bruto plaću od najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto plaće. Ako se radi o vlastitom obrtu, umjesto bruto plaće posebno se gleda ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti, koji mora dosezati najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto plaće.
Najvažnija praktična posljedica je zabrana zaobilaženja strožeg režima. Ako je državljanin treće zemlje osoba ovlaštena za zastupanje društva, podružnice ili predstavništva, mora ići po pravilima za ključno osoblje. Ako ima najmanje 51 posto udjela u društvu ili obrtu, mora ići po pravilima za samozapošljavanje.
Uvjeti koje danas mora ispuniti poslodavac
Kada je za izdavanje dozvole potrebno pozitivno mišljenje HZZ-a, Zakon o strancima ne gleda samo radnika nego i samog poslodavca. Danas, prema važećim pravilima, pravna osoba u pravilu mora imati promet od najmanje 10.000 eura mjesečno u posljednjih šest mjeseci. Osim toga, mora imati i određeni odnos domaćih i stranih radnika. Za standardna zanimanja broj zaposlenih hrvatskih državljana te državljana država EGP-a i Švicarske, zaposlenih na puno radno vrijeme, mora biti najmanje 16 posto broja zaposlenih radnika iz trećih zemalja. Za deficitarna zanimanja taj je prag blaži i iznosi 8 posto.
Pojednostavljeno, to znači da je danas kod redovnog režima potreban otprilike jedan domaći radnik na najviše šest stranih radnika, a kod deficitarnih zanimanja otprilike jedan domaći radnik na najviše dvanaest stranih radnika. Uz to, zakon traži i kontinuitet poslodavac mora imati najmanje jednog istog domaćeg radnika zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme tijekom posljednjih godinu dana. Zbog toga nova firma ili novoosnovana podružnica često ne može odmah krenuti s većim brojem zahtjeva za strane radnike, iako je formalno već osnovana.
Što bi se moglo promijeniti i zašto je to važno firmama
Prema prijedlogu izmjena Zakona o strancima iz veljače 2026., uvjeti za poslodavce trebali bi postati stroži. Umjesto sadašnjeg kriterija prometa od 10.000 eura mjesečno u posljednjih šest mjeseci, za pravne osobe predložen je uvjet ukupnog priljeva od najmanje 100.000 eura po transakcijskom računu u posljednjih 12 mjeseci. Dakle, ne radi se samo o većem iznosu, nego i o drukčijem kriteriju i duljem promatranom razdoblju.
Istim prijedlogom povećao bi se i traženi omjer domaćih radnika. Umjesto sadašnjih 16 posto, opći prag bio bi 20 posto, a za deficitarna zanimanja umjesto 8 posto bio bi 10 posto. Drugim riječima, smjer ide prema strožoj provjeri stabilnosti poslodavca prije nego što mu se odobri zapošljavanje većeg broja radnika iz trećih zemalja. Važno je naglasiti da te izmjene u trenutku pisanja još nisu konačno donesene, ali jasno pokazuju u kojem smjeru ide praksa zakonodavca.
Za poslodavce je zato najbolji pristup isti bez obzira na to radi li se o postojećoj tvrtki, novom društvu ili podružnici stranog društva: prije pokretanja postupka treba napraviti pravnu provjeru modela zapošljavanja. Time se na početku vidi treba li test tržišta rada, postoji li zakonska iznimka, ispunjava li poslodavac zakonske uvjete i koliko se realno radnika može zakonito dovesti u prvoj fazi. Upravo tu pravna podrška štedi najviše vremena, novca i neuspjelih zahtjeva.
