Agencija za zapošljavanje stranih radnika: kada ste poslodavac, a kada samo posrednik

U praksi se pod pojmom “agencija za zapošljavanje stranaca” često miješaju dva različita modela:

1. Agencija zapošljava radnika radi ustupanja korisniku (agencija za privremeno zapošljavanje).
2. Agencija posreduje pri zapošljavanju (regrutacija/spajanje poslodavca i radnika), ali ugovor o radu sklapa klijent–poslodavac.

Razlika nije samo terminološka: određuje koje evidencije morate imati, kakve ugovore sklapate, što smijete naplatiti te tko mora ispuniti uvjete u postupcima za dozvolu boravka i rada.

Kada agencija direktno zapošljava (agencija za privremeno zapošljavanje)

Ako agencija zapošljava radnika i zatim ga ustupa korisniku, riječ je o agenciji za privremeno zapošljavanje u smislu Zakona o radu. Takve poslove agencija smije obavljati samo ako je registrirana i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad, a prije upisa ih ne smije započeti.

Agencija pritom ne smije radniku naplatiti naknadu za ustupanje, niti smije naplatiti naknadu u slučaju da radnik kasnije sklopi ugovor o radu izravno s korisnikom.

Ugovor s korisnikom (ustupanje)

U odnosu s korisnikom ključan je pisani ugovor o ustupanju radnika, s obveznim sadržajem propisanim zakonom (među ostalim: broj radnika, razdoblje ustupanja, mjesto rada, poslovi i elementi relevantni za obračun plaće).

Zakon propisuje i situacije kada se ugovor o ustupanju ne smije sklopiti, uključujući:

• zamjenu radnika kod korisnika gdje je u tijeku štrajk, te

• određene slučajeve nakon kolektivnog viška ili poslovno uvjetovanih otkaza kod korisnika u prethodnih šest mjeseci.

Državljani trećih zemalja (dozvole i uvjeti)

Kada zapošljavate državljane trećih zemalja (npr. iz Indije, Nepala, Filipina ili Bangladeša), u pravilu ulazite u režim Zakona o strancima: dozvola se izdaje na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a uz propisane priloge (npr. ugovor o radu, dokaz o ispunjenju uvjeta iz testa tržišta rada, a kada je relevantno i dokaz o smještaju).

Ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe, a plaća ne smije biti niža od plaće za usporediva radna mjesta u RH.

Test tržišta rada u pravilu je obvezan prije podnošenja zahtjeva; HZZ o rezultatu obavještava u roku od 15 dana, a nakon pozitivnog ishoda zahtjev za dozvolu može se podnijeti u roku od 90 dana od obavijesti o rezultatu testa.

Najčešći “filteri” za pozitivno mišljenje HZZ-a su konkretni i mjerljivi, primjerice:

• najmanje jedan zaposlen radnik državljanin RH / države članice EU / EGP-a ili Švicarske u kontinuitetu godinu dana na neodređeno i puno radno vrijeme,

• propisani promet u zadnjih šest mjeseci (pravna osoba najmanje 10.000 EUR mjesečno; fizička osoba 15.000 EUR u promatranom razdoblju),

• podmirene javne obveze,

• izostanak statusa poslodavca s utvrđenim neprijavljenim radom.

U postupku za radnike trećih zemalja HZZ gleda i dva dodatna kriterija:

• Omjer 16% / 8%: u trenutku podnošenja zahtjeva broj zaposlenih RH/EU/EGP/CH na puno radno vrijeme mora biti najmanje 16% broja zaposlenih radnika iz trećih zemalja (ili 8% ako je zanimanje na HZZ deficitnoj listi). Praktično, 1 domaći full-time “pokrije” oko 6 stranaca (ili oko 12 za deficitarna zanimanja).

• Limit 50 / 250 zahtjeva: postoji i gornja granica na broj zahtjeva koje poslodavac može podnijeti — ako ima do 50 domaćih (RH/EU/EGP/CH) radnika → max 50 zahtjeva; ako ima 51–250 domaćih → max 250 zahtjeva; ovo se primjenjuje dok ne postane relevantan omjer 16%/8%.

Ako je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, u postupku se provjeravaju uvjeti i za agenciju i za korisnika (jer se rad stvarno obavlja kod korisnika), pa i korisnik mora zadovoljiti relevantne uvjete za pozitivno mišljenje.

Kada agencija samo posreduje (posredovanje pri zapošljavanju)

Ako agencija ne zapošljava radnika, nego pruža uslugu posredovanja pri zapošljavanju (pronalaženje i selekcija kandidata, povezivanje s poslodavcem), primjenjuje se Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem.

Prije početka rada pravne i fizičke osobe moraju se upisati u evidenciju ministarstva nadležnog za rad. Prijava se podnosi pisano ili elektronički uz dokaz o registraciji, a ministarstvo izdaje potvrdu s brojem upisa. Broj upisa obvezno se navodi u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu i oglasu.

Agencija mora unaprijed utvrditi uvjete poslovanja i s njima upoznati poslodavce i tražitelje zaposlenja koji zatraže usluge.

Naplata

Naplata je strogo uređena:

• usluga za tražitelje zaposlenja obavlja se bez naknade,

• naplata je dopuštena samo od poslodavca,

• cijene moraju biti u fiksnim iznosima i ne smiju biti postotak ugovorene plaće radnika.

Pravilnik propisuje i obvezu evidencija te izvještavanja ministarstvu: vode se evidencije o tražiteljima zaposlenja, poslodavcima i radnicima, a podaci se dostavljaju polugodišnje na propisanom obrascu u elektroničkom obliku.

Državljani trećih zemalja (kod posredovanja)

Kod državljana trećih zemalja, posredovanje ne mijenja činjenicu da postupak dozvole i uvjeti (test tržišta rada, pozitivno mišljenje HZZ-a i sl.) u pravilu terete poslodavca–klijenta koji sklapa ugovor o radu i podnosi zahtjev, uz propisane rokove HZZ-a.