Ništetnost
Ništetnost označava situaciju kada ugovor ne stvara pravne učinke koji bi nastaje da je valjan, odnosno da sadrži takve nedostatke i povrede pravnih propisa da ne proizvodi pravni učinak.
Zakonom o obveznim odnosima propisano je da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
Svaka strana ugovora može isticati ništetnost, te to pravo ne zastarijeva. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, a njezino djelovanje je ex tunc – odnosno od trenutka sklapanja pravnog posla.
Vrste ništetnosti
Razlikuju se dvije vrste ništetnosti: djelomična i potpuna.
U slučaju djelomične ništetnosti, ništetnost pojedine odredbe ugovora ne dovodi do ništetnosti cijelog ugovora ako ugovor može opstati bez te odredbe, a ona nije bila ni uvjet ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Iznimno, ugovor može ostati valjan i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda, ukoliko je ništetnost utvrđena s ciljem da ugovor vrijedi bez te odredbe.
Razlozi ništetnosti
Prvi razlog ništetnosti ugovora je poslovna nesposobnost. Poslovna sposobnost je svojstvo fizičke i pravne osobe da vlastitim očitovanjima volje stvaraju pravne učinke, odnosno stječu prava i obveze. Fizičke osobe poslovnu sposobnost stječu punoljetnošću, iznimno ranije ako su sklopile brak.
Mane volje poput nesporazuma, simulacije (ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana, već je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se samo stvori privid o sklapanju određenog ugovora) i fizičke sile (ako je osoba fizičkom silom bila natjerana da sklopi pravni posao).
Nadalje, ništetnost nastupa i kada je ugovorena nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva činidba.
Povreda pravila o obliku (formi) ugovora. U hrvatskom zakonodavstvu vrijedi načelo neformalnosti ugovora, ali, ako je zakonom propisano da određeni ugovor mora biti sklopljen u propisanom obliku, nedostatak propisanog oblika isto dovodi do ništetnosti ugovora.
Pravni posao biti će ništetan i ako je protivan javnom poretku i prisilnim propisima.
Posljedice ništetnosti
U slučaju ništetnosti ugovora, svaka ugovorna strana obvezna je vratiti drugoj sve što je primila temeljem takvog ugovora. Ako to nije moguće ili priroda primljenog onemogućava povrat, treba isplatiti odgovarajuću novčanu naknadu prema vrijednosti u trenutku donošenja sudske odluke kojom se utvrđuje ništetnost pravnog posla, osim ako zakon ne propisuje drugačije.
Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako suugovaratelj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.
