Porez na nekretnine

Hrvatska, s oko 3,87 milijuna stanovnika, ima preko 2,4 milijuna stanova, uključujući 600 tisuća nenastanjenih i 231 tisuću vikendica.

Te brojke i problematika dostupnosti dugoročnog stanovanja potaknuli su Vladu da pripremi novi zakon o porezu na nekretnine.

Glavni cilj je smanjiti poreznu nejednakost između prihoda od rada i rentanja, s obzirom da je najam do sada bio povoljnije oporezovan.

Ovaj zakon, dio šire porezne reforme, usmjeren je na poticanje ulaganja u produktivne sektore, a ne samo u nekretnine.

Cilj je da ovaj porez u potpunosti zamijeni porez na kuće za odmor.

Novosti

• Prva promjena odnosi se na samo uvođenje definicije nekretnine u zakonsku regulativu. Prema nacrtu, definicija nekretnine obuhvaća: svaka stambena zgrada ili stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili stan te svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. Također, odmah se definira i što ne pripada pod pojam nekretnine: gospodarstvene zgrade koje služe samo za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora te nekretnine za koje se prema odluci o komunalnoj naknadi određuje koeficijent namjene za proizvodni ili neproizvodni poslovni prostor.
• Nadalje, promjenama koje su predviđene nacrtom nameće se obveza propisivanja poreza na nekretnine. U trenutno važećoj verziji zakona, uvođenje poreza na kuće za odmor (kojeg će zamijeniti porez na nekretnine) nije bilo obvezujuće, odnosno odluka o tome da li će se na pojedinom području kuće za odmor oporezivati bila je na jedinici lokalne samouprave na čijem području se nekretnina nalazi. Međutim, predstojećim zakonodavnim promjenama porez na nekretnine postati će obvezan u svim lokalnim jedinicama.
• Općina ili grad će moći propisivati visinu poreza „zonski“, to jest ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. To znači da neće morati biti iznos poreza za cijelu lokalnu jedinicu, već, primjerice, da će se moći naplaćivati veći porez za nekretnine u centru ili na obali.
• Obveznici poreza na nekretnine biti će domaće i strane, pravne i fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. U slučaju novoizgradnje, obveza plaćanja ovog poreza nastati će danom izvršnosti uporabne dozvole, odnosno danom početka korištenja nekretnine ako se koristi bez uporabne dozvole.
• Porez na nekretnine plaćati će se na godišnjoj bazi i to od 0,60 do 8,00 EUR/m2 korisne površine nekretnine. Visinu samog poreza, u prethodno navedenim granicama odrediti će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ukoliko to ne učine u zadanom roku, porez će se odrediti u iznosu od 0,60 EUR/m2. Kriteriji koje jedinice lokalne samouprave moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju iznosa poreza su: ulica, mjesto, naselje, zona nekretnine. Mogući su i dodatni uvjeti, poput starosti nekretnine i prisutnosti sadržaja.
• Prihodi od oporezivanja dijeliti će se između države (20 %) i općine/grada (80 %)
• Također, mijenja se i porezni tretman tretmana dugoročnog i kratkoročnog (turističkog) najma – s obzirom da je prema trenutnom zakonodavstvu kratkoročni najam porezno povoljniji od dugoročnog. Naime, porezno opterećenje dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a prosječno opterećenje kratkoročnog oko dva posto, što ne uključuje ostale namete kao što su turističke pristojbe ili PDV na posredničke usluge platformi. Slijedom navedenog, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama.

On će iznosit između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Koje nekretnine su izuzete od oporezivanja?

1. koje služe za stalno stanovanje
2. koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci godišnje)
3. javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
4. koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
5. preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
6. koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda u određenom poreznom razdoblju nisu podobne kao stambeni prostor
7. u ostalim slučajevima kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena nekretnine
8. u vlasništvu Republike Hrvatske
9. u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje se nalaze isključivo na teritoriju te jedinice lokalne samouprave.

Također, jedinice lokalne samouprave će od plaćanja poreza moći osloboditi, nekretnine socijalno ugroženih građana, sukladno precizno određenim kriterijima.

S obzirom da je javno savjetovanje glede navedenih izmjena i dopuna Zakona o lokalnim porezima dovršeno zaključno s 24. listopadom 2024. g., izgledno je da će se prethodno navedene odredbe doista i implementirati u hrvatsko zakonodavstvo. Stupanje na snagu ovog zakona predviđeno je za 1. siječanj 2025. g.