Radničko vijeće
Radničko vijeće predstavlja jedan od instituta putem kojih Zakon o radu omogućava radnicima da aktivno sudjeluju u odlučivanju o važnim gospodarskim i socijalnim pitanjima koja utječu na njihova prava i interese. Osnivanjem radničkog vijeća, radnici dobivaju priliku da kroz svoje izabrane predstavnike sudjeluju u donošenju odluka koje su od posebnog značaja za njihov radni položaj.
Osnivanje radničkog vijeća nije obvezno. . Radničko vijeće može se osnovati kod poslodavaca koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, a postupak utemeljenja pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.
Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca:
- do 75 radnika, 1 predstavnik,
- od 76 do 250 radnika, 3 predstavnika,
- od 251 do 500 radnika, 5 predstavnika,
- od 501 do 750 radnika, 7 predstavnika,
- od 751 do 1000 radnika, 9 predstavnika.
Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika povećava se broj članova radničkog vijeća za dva.
Temeljna ovlaštenja radničkog vijeća
Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Radničko vijeće pazi na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu i drugih propisa.
Radničko vijeće pazi ispunjava li poslodavac uredno i točno obveze obračunavanja i uplaćivanja doprinosa u skladu s posebnim propisom, te s time u vezi ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.
Bitno je za napomenuti da radničko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije.
Obveza savjetovanja prije donošenja odluke
Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.
Zakon ne propisuje listu svih odluka prije čijih donošenja postoji obveza savjetovanja, već se primjerično navode neke od osobito važnih odluka: donošenje pravilnika o radu, plan i razvoj politike zapošljavanja i otkaza, prijenos cijelog ili dijela poduzeća ili gospodarske djelatnosti, mjere u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, planu godišnjeg odmora, rasporedu radnog vremena, noćnom radu i sl.
Također, radničko vijeće može se protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen Zakonom o radu.
Odluke za koje je potrebna prethodna suglasnost radničkog vijeća – suodlučivanje
Ipak, postoje odluke koje se mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, koje su navedene Zakonom o radu. Zakonom su obuhvaćene sljedeće odluke:
- otkaz članu radničkoga vijeća,
- otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenih konačnih rezultata izbora,
- otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom,
- otkazu radniku s navršenih 60 godina života, osim o otkazu radniku s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža,
- otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca,
- uvrštavanju u kolektivni višak radnika, osim u slučaju kada je poslodavac u skladu s posebnim propisom pokrenuo, odnosno provodi postupak,
- prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,
- imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.
Važno je za napomenuti da sporazumom poslodavca s radničkim vijećem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
