Raspodjela nasljedničke zajednice
Nakon postupka naslijeđivanja, nasljednici obično postaju suvlasnici nekretnine, koja može biti zemljište, kuća ili stan. Kako bi nasljednik mogao koristiti svoju imovinu, iznajmljivati, prodavati ili založiti imanje samostalno i bez pristanka drugih, mora biti vlasnik cijele nekretnine.
Suvlasnici mogu pokušati zajednički podijeliti zemljište u parcele ili kuću u katove ili stanove, tako da svaki suvlasnik njegovu imovinu koristi kao cjelovitu jedinicu.
Međutim, ako dogovorena podjela nije moguća, suvlasnici mogu pokrenuti nesporni postupak za raspodjelu nasljedničke zajednice.
U ovom nespornom postupku, sud će raspodijeliti nasljedničku zajednicu putem podjele u naturi, isplate ili takozvane “civilne podjele”.
Podjela (geometrijska) zemljišta u naturi provodi se kad se zemljište može podijeliti na manje parcele, tako da svaki suvlasnik prema svom udjelu u vlasništvu dobije jednu od novoformiranih parcela.
Podjela stambene zgrade u naturi provodi se kada se može podijeliti u katove ili nekoliko samostalnih jedinica (npr. svaka s vlastitim ulazom sa ulice, vlastitim sanitarnim čvorom i kuhinjom).
Druga mogućnost je raspodjela isplatom, pri čemu jedan suvlasnik preuzima cijelu nekretninu i isplaćuje ostale suvlasnike prema njihovim udjelima.
Suvlasnici koji posjeduju najmanje 9/10 nekretnine imaju pravo isplatiti ostale suvlasnike.
Ako sud utvrdi da je podjela u naturi nemoguća, pokreće se postupak takozvane “civilne podjele”, tj. javna dražba radi ukidanja zajednice, pri čemu se nekretnina prodaje putem prisilne dražbe ili na drugi prikladan način, a prihod se raspodjeljuje prema udjelima suvlasnika.
Nakon što porezna uprava ili sudski vještak utvrde tržišnu vrijednost sporne nekretnine, sud zakazuje datum prisilne dražbe.
Na prvoj sudskoj dražbi cijena nekretnine može pasti na 2/3 procijenjene vrijednosti, a na drugoj sudskoj dražbi čak do 1/3 procijenjene vrijednosti.
