Pregled hrvatskog zdravstvenog sustava
Cilj zdravstvenog sustava je unaprjeđenje zdravlja, prevencija, odnosno sprječavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, učinkovito liječenje i rehabilitacija. Temelji se na načelima solidarnosti i univerzalnosti, a njegovo glavno upravljačko tijelo je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Republici Hrvatskoj zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.
U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske također su prisutne i privatne zdravstvene ustanove. Privatne zdravstvene ustanove također su prisutni u zdravstvenom sustavu Hrvatske. One najčešće unajmljuju prostor u domovima zdravlja u vlasništvu države te moraju zadovoljiti određene kriterije, što uključuje minimalni broj upisanih pacijenata te minimalni opseg zdravstvenih usluga.
Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja, a prema odredbama općih akata Zavoda.
Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju osnovom uputnice izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite.
Primarna razina
Primarna razina zdravstvene zaštite pruža se kroz djelatnosti: obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, školske i adolescente medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, javnog zdravstva, zdravstvene zaštite žena, dentalne zdravstvene zaštite i dentalnih laboratorija, higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, medicine rada i sporta, zaštite mentalnoga zdravlja, izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja, liječenja ovisnosti, logopedije, patronažne zdravstvene zaštite i sestrinskih savjetovališta, zdravstvene njege u kući, primaljske skrbi, fizikalne terapije, radne terapije, hitne medicine, sanitetskog prijevoza, palijativne skrbi, ljekarništva, radiološke dijagnostike, laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjerstva i psihološke djelatnosti.
Sekundarna razina
Sekundarna razina zdravstvene zaštite obuhvaća specijalističko-konzilijarnu i bolničku djelatnost. Također, neke djelatnosti koje su inače obuhvaćene primarnom razinom mogu se obavljati i na sekundarnoj razini, to su: djelatnosti medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije, radne terapije i palijativne skrbi.
Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. Može se obavljati u domu zdravlja ili u dnevnoj bolnici.
Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti zdravstvenih ustanova.
Tercijarna razina
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini uz obavljanje zdravstvene djelatnosti iz sekundarne razine obuhvaća i pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti, znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara.
