8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Pravni članci

Imovinski odnosi bračnih partnera u Hrvatskoj: Pravilnici prema Obiteljskom zakonodavstvu

U Republici Hrvatskoj obiteljsko zakonodavstvo regulira imovinske odnose bračnih partnera. Ovo je pregled bračne i osobne imovine, kao i značaj brakova sklopljenih uz predbračni ugovor: Bračna imovina:Bračna imovina obuhvaća imovinu stečenu radom tijekom bračne zajednice, kao i imovinu koja proizlazi iz nje. Bračni partneri su suvlasnici u jednakim dijelovima, osim ako se drugačije dogovore. I dobitci od kockanja i imovinske koristi od autorskih i srodnih prava također spadaju u bračnu imovinu. Osobna imovina:Osobna imovina bračnog partnera sastoji se od imovine koju je posjedovao prije braka ili koju je stekao tijekom bračne zajednice, ali ne putem rada, kockanja ili imovinskih koristi od autorskih...

Nastavite čitati

Osporavanje testamenta u hrvatskoj: Razlozi, rokovi i pravna pitanja

Nasljeđivanje u Hrvatskoj regulira prijenos imovine nakon smrti osobe, ili zakonski ili oporukom. Svako može odrediti nasljednika i regulirati njegova prava u oporuci. Ovdje istražujemo zašto i kako se testamenti mogu osporiti. Razlozi za osporavanje testamenta: Nedostaci u volji ostavitelja: Testament se može osporiti ako ga je ostavitelj sastavio pod prisilom, prijetnjom, obmanom ili zabludom. Zahtjev za to mora biti podnesen u roku od godinu dana od saznanja razloga za osporavanje, najkasnije deset godina nakon sastavljanja testamenta. Nedostatak propisane forme: Valjani testament mora poštivati zakonske oblike (ručno napisan, napisan pred svjedocima, javan ili usmen u izvanrednim okolnostima pred dva istovremeno prisutna svjedoka)....

Nastavite čitati

Hipoteka kao osiguranje tražbine

Zajam često omogućava veća ulaganja poput kupnje kuće ili stana. Takvi su zajmovi gotovo uvijek osigurani hipotekom na nekretnini. Hipoteka također omogućava osiguranje druge tražbine prema dužniku. Hrvatski zakon priznaje kao založno pravo samo hipoteku na nekretnini. Hipoteka se može upisati kao dobrovoljno, sudsko ili založno pravo. Osnivanje i upis hipoteke Hipoteka se osniva upisom u zemljišne knjige. Osnivanje hipoteke ne prenosi se vlasništvo i vjerovnik nema pravo koristiti nekretninu opterećenu hipotekom. Stoga je hipotekarni ugovor na snazi samo ako je zaključen u pisanom obliku. Uz to, mora imati posebne kvalitete propisane Zakonom o zemljišnim knjigama. Ako se pravila zemljišnoknjižnog prava ne uzmu...

Nastavite čitati

Pobojnost

Sukladno odredbama hrvatskog Zakona o obveznim odnosima, postojanje određenih mana volje prilikom sklapanja ugovora uzrokuje ništetnost ili pobojnost pravnog posla. Pobojnost je pravni institut koji za razliku od ništetnosti ne nastupa već po samom zakonu, već je nužno u sudskom postupku utvrditi postojanje razloga pobojnosti te zahtijevati poništenje takvog ugovora. Međutim, ugovornim stranama ostavljena je mogućnost takav ugovor, koji je utvrđen pobojnim, naknadnim radnjama konvalidirati tj. osnažiti, što kod ništetnih ugovora nije moguće. Legitimirane strane u ovim sudskim postupcima mogu biti samo ugovorne strane, a treće osobe nemaju pravo zahtijevati utvrđenje pobojnosti i poništaj pobojnih ugovora. Jednom kada je ugovor poništen, ona...

Nastavite čitati

Nasljedno pravo u republici hrvatskoj

Nasljedno pravo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o nasljeđivanju. Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes. Nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti. Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik. Ostavina se sastoji od svega što je...

Nastavite čitati

Odgovornost za nedostatke iz ugovora o građenju

Ugovor o građenju je zapravo ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu - sagraditi određenu građevinu u ugovorenom roku na određenom zemljištu, ili na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu. Svaki ugovor o građenju mora sadržavati predmet i cijenu. Predmet ugovora je izgradnja određene građevine na određenom zemljištu ili izvođenje drugih građevinskih radova. Pritom se građevinom smatraju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove. Valja reći da se predmetom ugovora o građenju...

Nastavite čitati

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane nadležnog suda ili solemniziran od strane javnog bilježnika ili sastavljen u...

Nastavite čitati

Ugovor o doživotnom uzdržavanju

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Obveze davatelja uzdržavanja mogu uključivati primjerice svakodnevno donošenje toplog obroka, nabavku namirnica, brigu o održavanju higijene kućanstva, brigu o zdravlju osobe i...

Nastavite čitati

Agencija za privremeno zapošljavanje i ustupanje agencijskih radnika u inozemstvo

Agencija za privremeno zapošljavanje Rad agencije za privremeno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o radu. Prema članku 44. stavku 1. spomenutog zakona agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku. Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad. Uz poslove ustupanja radnika, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom...

Nastavite čitati

Dugotrajno boravište i stalni boravak stranaca u hrvatskoj

Državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju uređen boravak nakon izvjesnog vremena mogu podnijeti zahtjev za dugotrajno boravište ili za stalni boravak. Dugotrajno boravište Dugotrajno boravište može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od pet godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do deset mjeseci ukupno ili jednokratno do šest mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje dugotrajnog boravišta državljanin treće zemlje mora imati odobren privremeni boravak, azil...

Nastavite čitati