8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Pravni članci

Nasljedno pravo u republici hrvatskoj

Nasljedno pravo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o nasljeđivanju. Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes. Nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti. Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik. Ostavina se sastoji od svega što je...

Nastavite čitati

Odgovornost za nedostatke iz ugovora o građenju

Ugovor o građenju je zapravo ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu - sagraditi određenu građevinu u ugovorenom roku na određenom zemljištu, ili na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu. Svaki ugovor o građenju mora sadržavati predmet i cijenu. Predmet ugovora je izgradnja određene građevine na određenom zemljištu ili izvođenje drugih građevinskih radova. Pritom se građevinom smatraju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove. Valja reći da se predmetom ugovora o građenju...

Nastavite čitati

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane nadležnog suda ili solemniziran od strane javnog bilježnika ili sastavljen u...

Nastavite čitati

Ugovor o doživotnom uzdržavanju

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Obveze davatelja uzdržavanja mogu uključivati primjerice svakodnevno donošenje toplog obroka, nabavku namirnica, brigu o održavanju higijene kućanstva, brigu o zdravlju osobe i...

Nastavite čitati

Agencija za privremeno zapošljavanje i ustupanje agencijskih radnika u inozemstvo

Agencija za privremeno zapošljavanje Rad agencije za privremeno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o radu. Prema članku 44. stavku 1. spomenutog zakona agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku. Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad. Uz poslove ustupanja radnika, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom...

Nastavite čitati

Dugotrajno boravište i stalni boravak stranaca u hrvatskoj

Državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju uređen boravak nakon izvjesnog vremena mogu podnijeti zahtjev za dugotrajno boravište ili za stalni boravak. Dugotrajno boravište Dugotrajno boravište može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od pet godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do deset mjeseci ukupno ili jednokratno do šest mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje dugotrajnog boravišta državljanin treće zemlje mora imati odobren privremeni boravak, azil...

Nastavite čitati

Kratkotrajni i privremeni boravak stranaca u republici hrvatskoj

Državljani trećih zemalja (državljani država koje nisu članice EGP-a) u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti pravo na kratkotrajni ili privremeni boravak te na dugotrajno boravište i stalni boravak. U ovom tekstu govorit će se o kratkotrajnom i privremenom boravku. Kratkotrajni boravak Državljani trećih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj na kratkotrajnom boravku do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana (90 dana boravka se može iskoristiti jednokratno ili višekratno). Osim boravka u Hrvatskoj, u spomenutih 90 dana ubraja se boravak u bilo kojoj državi članici Schengenskog područja. Državljanin treće zemlje za vrijeme kratkotrajnog boravka mora imati prijavljen smještaj, a osoba koja mu...

Nastavite čitati

Promjene na strani dužnika

U kontekstu obveznopravnih odnosa, promjena subjekta obveze na strani dužnika može se izvršiti na nekoliko načina. Obveza dužnika iz nekog ugovora, može se prenijeti na treću osobu – preuzimanjem duga, pristupanjem dugu ili preuzimanjem ispunjenja. Ugovor o preuzimanju duga Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze. Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, ako je na njega pristao vjerovnik. Dakle, iako su stranke ugovora o preuzimanju duga dužnik i preuzimatelj duga, ugovor nije valjan i ne dolazi do promjene na strani dužnika, ako na njega ne pristane vjerovnik. Do pristanka vjerovnika ili za slučaj da...

Nastavite čitati

Stjecanje nekretnina u republici hrvatskoj za strance

Strani državljani, odnosno strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati vlasništvo na nekretnine na području Republike Hrvatske. Pritom moraju biti ispunjeni određeni zakonski uvjeti. Razlika između državljana EU i državljana država nečlanica EU Državljani država članica EU mogu bez ikakvih prepreka steći nekretnine u Republici Hrvatskoj.  Državljani država članica još od ulaska Hrvatske u Europsku uniju izjednačeni su s hrvatskim državljanima u pogledu stjecanja građevinskog zemljišta i svime što je povezano s tim zemljištem (kuća, stan itd.). Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, državljani država članica nisu ga mogli stjecati zbog moratorija na stjecanje poljoprivrednog zemljišta. Taj moratorij istekao je 01. srpnja 2023.g....

Nastavite čitati

Porezno priznati troškovi u hrvatskom d.o.o.-u

Društva s ograničenom odgovornošću obveznici su plaćanja poreza na dobit. Pritom se kao porezna osnovica uzima razlika prihoda i rashoda uvećana ili umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Smanjenje porezne osnovice moguće je na više načina. Jedan od najboljih načina kojim se ujedno nagrađuju i zaposlenici društva neoporezive su isplate radnicima. Takve neoporezive isplate povećavaju troškove društva što za posljedicu ima plaćanje manje poreza. Poslodavcu na raspolaganju stoji širok dijapazon neoporezivih naknada koje može isplatiti radniku. One su kako slijedi: - Dnevnice za službeno putovanje - za npr. Njemačku i Austriju 70,00 EUR- Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju – u...

Nastavite čitati