Bolovanje i inspekcijski nadzor
Bolovanje, odnosno privremena nesposobnost za rad, je jedno od najčešćih radnopravnih pitanja koje redovito otvara nedoumice kod radnika i poslodavaca.
Početak i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, koji određuje trajanje privremene nesposobnosti za rad na temelju vrste bolesti ili drugog razloga spriječenosti za rad, u skladu sa zdravstvenim stanjem osiguranika i medicinskim indikacijama. Dakle, isključivo je izabrani doktor nadležan za utvrđivanje početka i prestanka privremene nesposobnosti za rad.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad za koje osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju dokazuje se Izvješćem o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad koje izdaje izabrani doktor. Bitno je za napomenuti da tek nakon 42. dana bolovanja, odnosno privremene nesposobnosti za rad, naknadu plaća HZZO. Do 42. dana bolovanja, naknadu plaće isplaćuje poslodavac.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor ne utvrdi da je ponovno sposoban za rad ili dok nadležno tijelo vještačenja ne utvrdi da je, zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja koje se liječenjem ne mogu otkloniti, došlo do smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U tim slučajevima privremena nesposobnost za rad prestaje danom zaprimanja obavijesti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Inspekcijski nadzor
Privremena nesposobnost za rad može prestati i odlukom ovlaštenih osoba HZZO-a u postupku nadzora i kontrole, ako se utvrdi da ne postoje medicinske osnove za njegovo korištenje. Ovaj nadzor predviđen je Pravilnikom o nadzoru i kontroli hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Nadzor provodi HZZO kontinuiranim praćenjem i provjerom podataka kroz interni informacijski sustav. Kontrolu obavljaju ovlašteni doktori kontrolori Zavoda, u ordinaciji izabranog doktora, u prostorijama Zavoda, a iznimno i u domu osiguranika ili kod ugovornih specijalista. Kontrola se u pravilu provodi uz pregled osiguranika ili člana obitelji, osim kada se opravdanost privremene nesposobnosti za rad može utvrditi isključivo dokumentacijom.
Kontrola može biti redovita i izvanredna. Redovitu kontrolu provode doktori kontrolori prema godišnjem planu Zavoda. Izvanredna kontrola provodi se po nalogu ravnatelja ili drugih ovlaštenih osoba, na zahtjev poslodavca (u opravdanim slučajevima zbog sumnje na zlouporabu), ili kad Zavod sam sazna za moguću zlouporabu osiguranika ili izabranog doktora. Izvanredna kontrola zbog sumnje na zlouporabu može se provesti i bez prethodne najave.
Kontrola obuhvaća uvid u medicinsku dokumentaciju koja mora sadržavati podatke o dijagnozi, tijeku bolesti, provedenim postupcima, rehabilitaciji i drugim relevantnim elementima. Izabrani doktor i osiguranik dužni su omogućiti pristup dokumentaciji. U postupku kontrole utvrđuje se postojanje medicinskih indikacija za privremenu nesposobnost za rad, opravdanost daljnjeg trajanja, potreba za prestankom te pravilnost promjene dijagnoze. Ako kontrolor utvrdi da privremena nesposobnost za rad više nije medicinski opravdana, donosi se stručno-medicinska ocjena s datumom prestanka privremene nesposobnosti za rad, a najranije na dan kontrole.
Ukoliko se utvrdi zloupotreba privremene nesposobnosti za rad, isto može biti osnova za izvanredni otkaz ugovora o radu.
