8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Pravni članci

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika jedan je od vrsta redovitog otkaza, a propisan je u čl. 115. Zakona o radu. On se može uručiti radniku ako poslodavac ima opravdan razlog, a radnik krši obveze i radnog odnosa, odnosno ako radnik ne postupa prema uputama poslodavca, zato što je radnik obvezan osobno obavljati preuzeti posao, i to prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada. Zakon o radu pobliže ne opisuje što smatra kršenjem obveza iz radnog odnosa, ali određuje koja ponašanja radnika nisu opravdani razlog za otkaz. Tako na primjer, privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede...

Nastavite čitati

Osobno uvjetovani otkaz

Osobno uvjetovani otkaz jedna je od vrsta redovitog otkaza o radu propisana u čl. 155. Zakona o radu te omogućuje poslodavcu da se zaštiti od negativnih posljedica ugovora o radu u situacijama kada radnik, bez svoje krivnje, ne može uredno izvršavati svoje radne obveze. Ova vrsta otkaza se donosi kada radnik nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti zbog trajnih promjena u njegovim sposobnostima ili osobinama koje ga u tome sprječavaju. Kako bi odluka o osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu bila donesena, moraju biti ispunjene dvije ključne pretpostavke: prvo, radnik ne može izvršavati svoje obveze prema ugovoru o radu, i drugo,...

Nastavite čitati

Poslovno uvjetovani otkaz

Radni odnos zasnovan na temelju ugovora o radu može prestati isključivo na način predviđen zakonom. Otkaz ugovora o radu može biti redovan ili izvanredan. Zakonodavac je, uzimajući u obzir interese poslodavca i radnika, omogućio poslodavcu da otkaže ugovor o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, što se naziva poslovno uvjetovanim otkazom. Poslovno uvjetovani otkaz je vrsta redovitog otkaza te je propisan čl. 155. st. 1. tč. 1. Zakona o radu. Kako je i propisano samim zakonom ovakva vrsta otkaza može se uručiti radniku samo ako je prestala potreba za njegovim radnim mjestom koja je uvjetovana: gospodarskim razlozima (npr. smanjenje potražnje...

Nastavite čitati

Boravak i rad državljana trećih zemalja u republici hrvatskoj

Prema Zakonu o strancima državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Državljani treće zemlje u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, privremenom boravku, stalnom boravku ili im može biti priznato dugotrajno boravište. U nastavku detaljnije će biti riječ o pojedinim vrstama boravka. Privremeni boravak Sukladno čl. 57. privremeni boravak može se zatražiti u više svrha, no danas u praksi najčešći slučaj je odobravanje privremenog boravka u svrhu rada. U tome slučaju državljaninu treće zemlje takav privremeni boravak izdaje se u obliku dozvole...

Nastavite čitati

Civilna dioba

Civilna dioba predstavlja jedan od sudskih načina razvrgnuća suvlasničke zajednice kojoj se pristupa ukoliko fizička ili geometrijska dioba suvlasništva nije moguća ili dopuštena ili kada se ne bi mogla provesti bez da se znatno umanji vrijednost stvari. Treba napomenuti da se zabrana razvrgnuća suvlasništva odnosi samo na fizičku diobu, ali ne i na civilnu diobu, osim ako je posebno zakonom izričito isključena. Ukoliko je predmet razvrgnuća nekretnina, ista će biti prodana na usmenoj javnoj dražbi prema odredbama Ovršnog zakona, na što ćemo se detaljnije osvrnuti u nastavku teksta. Postupak Nakon što sud putem sudskog vještaka utvrdi da geometrijska dioba nekretnine nije moguća, donijet će...

Nastavite čitati

Fizička dioba suvlasništva

Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasništvo je moguće razvrgnuti putem sporazuma (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće). Radi se o izvanparničnom postupku, a u slučaju da dođe do spora glede predmeta diobe, opsega zajedničke stvari ili imovine te o pravu pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela, sud će stranku uputiti u parnicu. Nadalje ćemo detaljnije obrazložiti fizičku diobu i uspostavu etažnog vlasništva. Fizička dioba Sud glede načina razvrgnuća nije vezan strogim zakonskim odredbama, niti valjanim ugovorom stranaka - djeljive pokretne stvari razdijelit će fizički, a nekretnine geometrijski. Nekretnine se...

Nastavite čitati

Ovrha na nekretnini

Ovrha na nekretnini je postupak u kojem vjerovnik od nadležnog suda traži procjenu i prodaju nekretnine dužnika radi namirenja svojih potraživanja. Sukladno odredbama Ovršnog zakona koji uređuje postupak ovrhe u Republici Hrvatskoj, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige. Ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine), taj dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe. Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti...

Nastavite čitati

Nasljedno pravo – nužni dio

Sukladno hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Izračunavanje vrijednosti nužnog dijela Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost...

Nastavite čitati

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine)

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine) (u daljnjem tekstu: ugovor o dosmrtnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju strogo je formalni ugovor, što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, te ovjeren od strane suca...

Nastavite čitati

Ugovor o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti)

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) (u daljnjem tekstu: ugovor o doživotnom uzdržavanju) obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Davatelj uzdržavanja može istodobno imati sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i/ili ugovore o dosmrtnom uzdržavanju s najviše tri primatelja uzdržavanja, a ugovor koji je sklopljen suprotno navedenom je ništetan. Sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom...

Nastavite čitati