8:00 – 16:00

radno vrijeme pon. – pet.

+385 (51) 373 608

Kontaktirajte nas za konzultacije

 

Pravni članci

Novi Zakon o gradnji i brže dozvole

Od 1. siječnja 2026. u primjeni je novi Zakon o gradnji. U službenim najavama naglašeno je da bi ishođenje građevinskih dozvola trebalo biti bitno brže, uz komunikaciju i praćenje postupaka kroz digitalne sustave (eDozvola). U praksi se najviše vremena godinama gubilo ne na projektiranju, nego na čekanju različitih očitovanja: posebnih uvjeta i uvjeta priključenja (struja, voda i odvodnja, promet, komunalna infrastruktura i sl.). Novi zakon je pisan tako da taj dio postupka postane predvidljiv: uvodi rokove, odgovornost i najvažnije, jasne posljedice kad rokovi prođu. Središnja novina je u članku 48. Zakona. Javnopravno tijelo je dužno u roku od 30 dana od zaprimanja...

Nastavite čitati

Otvaranje trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj za državljane izvan EU: treba li “odobrenje” po Zakonu o provjeri stranih ulaganja?

U praksi se često izjednačava pojam “stranog ulaganja” s pojmom “osnivanja društva od strane stranca”. Međutim, pravni okvir razlikuje postupak osnivanja trgovačkog društva od sigurnosnog mehanizma provjere stranih ulaganja. Osnivanje društva i Zakon o provjeri stranih ulaganja Kad osoba izvan EU želi otvoriti firmu u Hrvatskoj, često se sve strpa pod isti pojam “strano ulaganje”, pa se stvara dojam da se svaka nova firma mora posebno odobravati. Međutim, Ministarstvo financija u svojim informacijama jasno kaže da Zakon o provjeri stranih ulaganja ne mijenja postupak osnivanja trgovačkih društava. Drugim riječima, sama činjenica da je osnivač državljanin izvan EU ne znači automatski da mora...

Nastavite čitati

Agencija za zapošljavanje stranih radnika: kada ste poslodavac, a kada samo posrednik

U praksi se pod pojmom “agencija za zapošljavanje stranaca” često miješaju dva različita modela: Agencija zapošljava radnika radi ustupanja korisniku (agencija za privremeno zapošljavanje). Agencija posreduje pri zapošljavanju (regrutacija/spajanje poslodavca i radnika), ali ugovor o radu sklapa klijent–poslodavac. Razlika nije samo terminološka: određuje koje evidencije morate imati, kakve ugovore sklapate, što smijete naplatiti te tko mora ispuniti uvjete u postupcima za dozvolu boravka i rada. Kada agencija direktno zapošljava (agencija za privremeno zapošljavanje) Ako agencija zapošljava radnika i zatim ga ustupa korisniku, riječ je o agenciji za privremeno zapošljavanje u smislu Zakona o radu. Takve poslove agencija smije obavljati samo ako je registrirana i upisana...

Nastavite čitati

Poslovna sposobnost i duševne bolesti

U pravnome uređenju Republike Hrvatske ne postoji izravna definicija poslovne sposobnosti, već Zakon o obveznim odnosima pravnu sposobnost definira kao sposobnost osobe da vlastitim očitovanjem volje stvara pravne učinke te je propisano da se poslovna sposobnost stječe punoljetnošću. Dakle, poslovna sposobnost temelj je samostalnog sudjelovanja u pravnom prometu. Međutim, kod osoba s duševnim bolestima ili drugim smetnjama koje utječu na rasuđivanje, postavlja se pitanje u kojoj mjeri mogu valjano donositi pravne odluke. Lišenje poslovne sposobnosti Fizičke osobe poslovnu sposobnost gube smrću, ali je mogu izgubiti i u sudskom izvanparničnom postupku temeljem konstitutivne odluke suda o lišenju poslovne sposobnosti, i to pod uvjetima...

Nastavite čitati

Ništetnost

Ništetnost označava situaciju kada  ugovor ne stvara pravne učinke koji bi nastaje da je valjan, odnosno da sadrži takve nedostatke i povrede pravnih propisa da ne proizvodi pravni učinak. Zakonom o obveznim odnosima propisano je da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Svaka strana ugovora može isticati ništetnost, te to pravo ne zastarijeva. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, a njezino djelovanje je ex tunc – odnosno od trenutka sklapanja...

Nastavite čitati

Zastara

Zastara je pravni institut koji predstavlja gubitak zahtjeva na zaštitu vjerovnikova prava zbog njegova pasivnog držanja kroz zakonom određeno vrijeme. Dakle zastara nastupa ako u zakonom predviđenom vremenu vjerovnik nije tražio ispunjenje svoje tražbine koju ima prema dužniku.Zakonom o obveznim odnosima propisano je da nastupom zastare prestaje pravo vjerovnika zahtijevati ispunjenje obveze. Drugim riječima, nastupom zastare, vjerovnik gubi mogućnost sudskim putem – bilo tužbom, bilo prijedlogom za ovrhu – zahtijevati da dužnik ispuni svoju obvezu.S obzirom da status dužnika nastupom zastare ne prestaje, u slučaju da dužnik plati zastarjeli dug nema pravo tražiti povrat plaćenog. Bitno je naglasiti da sud na...

Nastavite čitati

Priznanje strane sudske odluke

Pitanje priznanja stranih sudskih odluka regulirano je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu. Strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske. Navedeni zakon primjenjuje se u slučaju da se ne primjenjuje jedna od uredbi Europske unije, kojima su uređena pitanja priznanja odluka u građanskim, trgovačkim, obiteljskim, nasljednim i bračnim stvarima. Postupak Odluku o priznanju donosi sud u izvanparničnom postupku. Uz prijedlog se podnosi dokaz da je strana sudska odluka (ili nagodba) pravomoćna i ovršna. Postupak je dvostranački (osim ako strana sudska odluka potječe iz jednostranačkog postupka). Ovdje...

Nastavite čitati

Apostille (nadovjera)

Apostille je međunarodna nadovjera kojom se potvrđuje autentičnost javnih isprava za uporabu u zemljama potpisnicama Haške Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961. Apostillom se potvrđuje vjerodostojnost potpisa, pečata i službenog potpisa na određenom dokumentu. Takav se dokument, izdan u jednoj državi ugovornici, može koristiti u drugoj državi ugovornici bez potrebe za posebnim priznavanjem. Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961. tako je pojednostavnila je legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka te konvencije. Republika Hrvatska sklopila je i bilateralne sporazume s nizom drugih država kojima je u potpunosti ukinuta legalizacija....

Nastavite čitati

Bolovanje i inspekcijski nadzor

Bolovanje, odnosno privremena nesposobnost za rad, je jedno od najčešćih radnopravnih pitanja koje redovito otvara nedoumice kod radnika i poslodavaca. Početak i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, koji određuje trajanje privremene nesposobnosti za rad na temelju vrste bolesti ili drugog razloga spriječenosti za rad, u skladu sa zdravstvenim stanjem osiguranika i medicinskim indikacijama. Dakle, isključivo je izabrani doktor nadležan za utvrđivanje početka i prestanka privremene nesposobnosti za rad. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad za koje osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju dokazuje se Izvješćem o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad koje...

Nastavite čitati

Državljani Europske unije i zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj

Građani koji primaju mirovinu iz države članice Europske unije imaju pravo koristiti zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj – zahvaljujući europskim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Ova su prava uređena dvjema ključnim uredbama: Uredbom (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Uredbom (EZ) br. 987/2009 (provedbena uredba) Prema tim uredbama: „Osoba koja koristi mirovinu ili mirovine na temelju zakonodavstva jedne ili više država članica i koja nema prava na davanja u naravi u državi članici boravišta, ipak ostvaruje takva davanja za sebe i članove svoje obitelji u mjeri u kojoj bi na njih imala pravo u državi članici koja isplaćuje mirovinu.“ Drugim riječima – ako...

Nastavite čitati